NAGRADA ZA NAJBOLJE ORGANIZOVANU MEDIJSKU OPERACIJU U RATU // 11. 1995.
AIDA ČERKEZ // ŠEF BIROA “ASSOCIATED PRESS”
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Novembar 1995

Aida Čerkez
Šef biroa “Associated Press”
NAGRADA ZA NAJBOLJE ORGANIZOVANU MEDIJSKU OPERACIJU U RATU

‘6. novembra 1995. primila sam nagradu koja se zove Gremlin. To je jedna fondacija “Oliver Gremlin” koju sam dobila za najbolje organizovano medijsko pokrivanje jedne priče, jedne vruće priče, kako to Amerikanci vole da kažu, a to je bila Bosna. To je bilo prvi put u životu da sam ja nešto organizovala i pošto nisam imala nikakvih iskustava prethodnih ni u organizaciji ni u medijima uopšte, vjerovatno sam zato to tako dobro i uradila. Jer me tada ponio, u toku rata, taj val improvizacije koji je zahvatio cijelo Sarajevo pa i mene. Na kraju su rekli da je to ispalo dobro. Ja nisam imala ni sa čim da se poredim, kao što Sarajevo nije imalo ni sa čim da se poredi. I tek kad sam izašla iz tog kruga, iz tog opkoljenja, onda su rekli da je to bilo dobro, da je to bilo najbolje i taj moj rad i taj moj grad. Po nagradu sam otišla preko Igmana. Pucalo se, ali sam imala sreću da idem oklopnim vozilom. Došli su po mene. I u toku samog preuzimanja nagrade… nagradu sam dobila šestog naveče… odmah sutradan sam saznala, da je moj rođak, u stvari neko koga smatram bratom, s kim sam ostala sama u Sarajevu, ranjen kod Sanskog Mosta, pa mi je to poremetilo čitavu nagradu. Vratila sam se iz Njujorka više razmišljajući o toj rani nego o nagradi.

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

NOVEMBAR 1995


• Čvrste pozicije za pregovore BH delegaciji osigurali su ARBiH i HVO spremnošću da oslobode svoju zemlju ako diplomatski pokušaji ne urode plodom.
• Clinton: “SAD žele odmah okončati rat”.
• Hoće li u zajedničke institucije podijeljene bosanske države biti ubrizgano dovoljno “vezivnog tkiva”?


• U Dejtonu počeli mirovni pregovori o Bosni i Hercegovini.
• Delegacija BiH: Alija Izetbegović, Haris Silajdžić, Muhamed Šaćirbegović, Krešimir Zubak, Jadranko Prlić, Ivo Komšić, Miro Lazović
• Delegacija Hrvatske: Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Mate Granić, Gojko Šušak
• Delegacija Jugoslavije i RS: Slobodan Milošević, Miodrag Bulatović, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik, Aleksa Buha, Milan Milutinović.


• Ubijen izraelski premijer, Yitzak Rabin.


• Ženeva, 10. novembar 1995. Rezolucija 1019: Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 1019, u kojoj se zahtjeva od bosanskih Srba da odmah omoguće UNHCR-u, ICRC-u i drugim međunarodnim organizacijama, prilaz Srebrenici, Žepi i Banja Luci, da bi se ispitalo šta je sa ljudima koji se vode kao nestali; takođe se zahtijeva da se službenicima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta omogući pristup svim zatočenim licima i da ih sve registruju; Savjet bezbjednosti zahtijeva od svih država da u potpunosti sarađuju sa istražiteljima Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu.


• Dejton, mirovni pregovori: Član bh delegacije, Krešimir Zubak, protestvuje na predočene mape, tvrdeći da je bio površno informisan. Po tim mapama, Bosanska Posavina ostaje izvan područja Federacije.


• William Perry, američki ministar odbrane: “Rusi moraju slušati naređenja američkog generala ili će biti prinuđeni da povuku svoje snage.”
• Pavel Grachev, ruski ministar odbrane: “Rusi traže pravo veta, na svako naređenje američkog komandanta, Georgea Joulwana."


• Dejton, mirovni pregovori: Zubak podnio ostavku, umjesto potpisivanja mirovnog plana.
• Američke trupe u Njemačkoj spremne za pokret.


• Dejton, mirovni pregovori: Ministar spoljnih poslova BiH, Muhamed Šaćirbegović, dao ostavku.


• Potpisan Mirovni sporazum u Dejtonu: BiH kao cjelovita država, sa dva entiteta i zajedničkim institucijama. Sarajevo ostaje nepodijeljeno. Dogovoreno izručenje ratnih zločinaca.


• Pariz će biti mjesto potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Slobodan Milošević nagrađen skidanjem sankcija.


• Istovremeno skidanje sankcija Jugoslaviji i dizanje embarga na oružje BiH.


• Dio UNPROFOR-a će se povući, a drugi dio snaga UN-a, prefarbati opremu i ući u sastav NATO snaga, pod imenom IFOR.
• Radovan Karadžić, poruka NATO-u: “Ako me pokušate uhapsiti, bićete pobijeni!”


• Američki komandant George Joulwan, koji će komandovati IFOR-om u Bosni: “Pred nama je samo jedan izbor, Uspjeti!”


• Ivo Komšić, član BH delegacije u Dejtonu: "Milošević je radije žrtvovao Sarajevo, nego da ide u reintegraciju BiH, jer Sarajevo kao distrikt je početak reintegracije." Milošević je rekao bh delegaciji: “Vi ste zaslužili da to bude vaš grad.”
• Chirac traži garancije bezbjednosti za srpsko stanovništvo u Sarajevu.

Sarajevski pikado

Petog aprila 1992. oko Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine sa oko 500.000 stanovnika, u dolini Miljacke, okruženog planinama koje su bile domaćin Zimske olimpijade 1994., u samom centru nekadašnje Jugoslavije, postavljeno je 260 tenkova, 120 minobacača i bezbroj protivavionskih topova, snajperskih gnijezda i drugog pješadijskog oružja. Sve je to bilo ukopano oko grada, okrenuto prema gradu. U svakom trenutku, s bilo kog mjesta, svako od tih oružja moglo je pogoditi metu u gradu. I oni su zaista i pogađali – stanove, muzeje, crkve, džamije, bolnice, groblja, ljude na ulicama. Sve je postalo meta. Bili su blokirani svi izlazi iz grada, sve ulazne tačke.

Iskustvo opstanka

Tokom dvije godine rata Sarajevo se stabilizovalo unutar svog postkataklizmičnog okruženja. Postalo je novi grad s novim načinom i filozofijom življenja. 2.000-4.000 granata koje dnevno padaju na i u urbani krajolik donijele su razaranje, ali i drugi uvid u razumijevanje humanosti; odgovor na pitanje kako pojedinci mogu stvoriti zajedništvo bez ičega, i kako ova posebna zajednica u Sarajevu može stvoriti novu duštvenu grupu za 21. vijek. Pojavila se nova filozofija u Sarajevu. Zove se Opstanak. To je filozofija nastala kao odgovor na teror, način osvajanja slobode pridržavajući se osnova humanosti. Kultura, kreativnost, tolerancija, jasnoća uma, nedostatak straha. Humor i inovativnost su se integrisali u svaki dio života. Čak bez hardwarea zgrada, vode, struje ili gasa, Sarajevo nije postalo mrtav grad. On je ustvari – i uprkos svemu –proizveo software koji je potreban svijetu.
Sarajevo je postalo samoodrživ model kako urbana struktura može preživjeti modernu kataklizmu. Doba varšavskog geta je ušlo u istoriju. Opsada Lenjingrada je gotovo zaboravljena. Opsada Sarajeva, njegovih 900 dana pod opsadom, prevazišla je sve horore koje smo vidjeli u dokumentarcima i čitali u istorijskim knjigama. Sudbina Sarajeva, njegov život iz dana u dan, postalo je nešto što smo vidjeli samo u filmovima naučne fantastike. Sarajevski Dan poslije pokazuje da grad drži sva umijeća i znanje potrebno da se odgovori na najveći stepen promjene u životu, koristeći ljudske instinkte i zadržavajući ideale humanosti na praktičnom nivou. Znanje i umijeća koje je Sarajevo sakupilo je znanje koje je potrebno ostatku svijeta u pripremi za 21. vijek. Sve je moguće. Živeći od nasušne potrebe Sarajevo ne koristi pesticide ili stvara zagađenje. Postao je najzeleniji grad na planeti. Cijeli grad nastoji da shvati Novo doba i njegove ciljeve zdravlja, ekologije, poljoprivredne svijesti, reciklaže i samoodrživosti. Ali ovaj savršeni model opstanka može se realizovati samo uz podršku međunarodne zajednice. Sarajevu je potrebna tehnologija, edukacija i kulturna informacija ostatka svijeta. Svijetu je potrebno sarajevsko iskustvo opstanka.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA