OSNOVANO SAVJETOVALIŠTE ZA IZBJEGLICE // 10. 1993.
AMILA OMERSOFTIĆ // DIREKTOR AGENCIJE ZA IZBJEGLICE I RASELJENA LICA
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Oktobar 1993

Amila Omersoftić
Direktor Agencije za izbjeglice i raseljena lica
OSNOVANO SAVJETOVALIŠTE ZA IZBJEGLICE

‘Mi smo se već tada bavili problemom kako vratiti izbjeglice i kako im pomoći u trenutku njihovog povratka. Prvi problem s kojim smo se suočili bio je taj da se u susjednim zemljama, naročito u Hrvatskoj, gdje se u to doba nalazilo oko 300.000 izbjeglih iz Bosne i Hercegovine, uglavnom majke i djeca… najveći broj djece nije se mogao upisati u škole. Jer Hrvatska nije mogla prihvatiti kroz svoj obrazovni sistem toliki broj djece. Tako da je bilo potrebno hitno nešto učiniti da se ta djeca okupe, da ne izgube školske godine. Tada smo mi našu saradnicu Azru Krajišek poslali u Zagreb, gdje je pri našoj ambasadi otvoren odjel za izbjeglice. Mi smo u Sarajevu na disketama, sjećam se, bila je velika zima bez struje. Zgrabili smo u predvorju rahmetli Hakiju Turajlića, koji nam je dozvolio da u tom malom prostoru radimo. Unijeli smo na računar bili sve naše nastavne programe i planove za sve škole. Jedan broj profesora je došao, pa nam je napravio kratku istoriju Bosne i Hercegovine. Specijalno geografiju o Bosni i Hercegovini. Radili smo, prenosili smo vrlo dobre zbirke zadataka iz matematike. I sve to na disketama smo iznijeli iz Sarajeva u Zagreb, gdje je Azra uz pomoć humanitarnih organizacija sve to štampala. I onda su organizirane od nastavnog osoblja koje je bilo, i profesora koji su izbjegli u te strane zemlje, osnovane su… mi smo ih zvali eksteritorijalne škole u kojima su đaci bili okupljeni i predavalo se uglavnom po programima Bosne i Hercegovine. Istovremeno smo obezbijedili Ministarstvu obrazovanja da se i nastavnicima koji su držali nastavu obezbijedi kontinuitet rada i da se diplome koje su ti đaci dobili, da se verifikuju kao diplome važeće. I one su kasnije, mogu vam reći, priznate i u zemljama domaćinima, dakle imali su određeni kvalitet, težinu. Škole smo imali u Hrvatskoj, Mađarskoj, Danskoj, Turskoj, Čehoslovačkoj i, koliko se sjećam cifre, 16.000 diploma je, dakle, izdato. Bilo je to jako dobro za djecu. Nisu ostala na ulici. Mislimo da je i to bio jedan sistem mentalnog obrazovanja za izbjeglice koji su bili vani. Tada smo sa Radio Televizijom Bosne i Hercegovine na kasete prenijeli sve što je bilo o Bosni. O njenim rijekama, planinama, gradovima. Tako da su to djeca po školama mogla da gledaju, jednostavno ostvaren je bio dodir, svo vrijeme bio je dodir sa Bosnom. A kad sam vam govorila i o ovome da su se okupili svi ti znanstvenici i naučni radnici, onda se taj naš projekat zvao “Dodir”. Nastojeći da izbjeglice imaju stalni dodir sa Bosnom i Hercegovinom.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

OKTOBAR 1993


• Izvršni odbor grada donio odluku o povećanju stanarina od 1. oktobra.


• Održana “Međureligijska manifestacija”: učesnici, pravoslavni sveštenik Avakum Rosić, katolički poglavar Vinko Puljić, reis-ul-ulema efendija Cerić, fra Petar Aranđelović, predstavnik jevrejske zajednice David Kamhi. Održana misa u Katedrali i liturgija u Sabornoj crkvi.


• U Sarajevo je tokom opsade ušlo 120.000 izbjeglica.
• Prvi put u toku rata otvorena Umjetnička galerija BiH. Postavka portreta fotografa Annie Leibovitz. Izložbu otvorila Susan Sontag.
• Susan Sontag postala počasni građanin Sarajeva.


• Papa poslao mirovnu poruku: “Bosanci, niste sami!”
• “Velepekara” prestala sa radom. Nema plina, nema nafte.
• Blaženi graditelji mira ranjeni u mirovnoj misiji preko Vrbanja mosta. Jedan od njih je umro.


• Sarajevska Pivara proizvodi 1,000 000 piva mjesečno, kao zamjenu za vodu. Fabrika ima zalihe sirovina za dvije godine.


• Adi Sarajlić, novinar radio-stanice “Zid”, o svojim ranojutarnjim slušaocima kaže: “U program se javi 260 slušalaca između 3,30 i 4 sata ujutro.


• HVO želi vladati Jablanicom. Vlasništvo nad elektranama bi riješilo pitanje finansiranja Herceg-Bosne, izvozom struje u Dalmaciju.
• U Sarajevu vlada šverc drogom, umjetninama i hranom.


• Medicinske evakuacije krenule sa mrtve tačke.
• Direkcija za izbjegla i izmještena lica osnovala savjetovalište.


• Anketa radio-stanice “Studio 99”: Većina Sarajlija je za uvođenje protektorata.
• Sarajevski vazdušni most je najduža akcija te vrste u istoriji. Traje 467 dana - ovaj vazdušni most je duži od berlinskog.
• U gradu česte eksplozije plina usljed nestručnog instaliranja.
• U svijetu, 10.000 potpisnika za osnivanje Suda za ratne zločine. Mir ne mogu donijeti ratni zločinci. Deklaraciju potpisali i George Soros, Wiesenthal, Umberto Ecco, Giensberg…
• Srbija pod sankcijama. Pirati otimaju naftu na Dunavu.


• Postavljeni novi članovi Predsjedništva BiH: Nijaz Duraković, Stjepan Kljujić, Ivo Komšić. Opozvani Miro Lasić i Boras.


• Fikret Abdić, bivši član Predsjedništva BiH, potpisao sporazum o miru sa bosanskim Srbima. Fikret Abdić djeluje u savezu sa Matom Bobanom.


• Otvoren Filmski festival u Sarajevu. Brojni gosti ostali u Ankoni, nisu se mogli prevesti UN avionima. Slogan festivala: “Ništa vam ne možemo obećati.”


• Međunarodni Sud za ratne zločine počinje rad 17. novembra.
• Počela akcija MUP-a i Armije BiH, protiv IX motorizovane i X brdske brigade Armije BiH. Privedeno 530 ljudi. Glavni okrivljeni, Caco Topalović mrtav, Čelo se predao. MUP i ABiH zauzeli baze sa kriminalcima. Po anketi “Oslobođenja”, građani odahnuli i vratila im se vjera u pravnu državu.


• Jevrejska apoteka u Sarajevu izdala građanima 10 000 000 lijekova.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA