JAVNE KUHINJE ZA PREŽIVLJAVANJE PENZIONERA // 09. 1993.
INES FANČOVIĆ // GLUMICA
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Septembar 1993

Ines Fančović
Glumica
JAVNE KUHINJE ZA PREŽIVLJAVANJE PENZIONERA

‘Ja sam tada mnogo radila i u stvari to mi je i pomoglo da preživim. Svaki dan sam išla na probe. Stanovala sam na lijevoj strani Miljacke. Dakle, doći do teatra, morala sam preći most ili Čobaniju ili Drveniju. Svaki dan sam se dvoumila koji most da izaberem, jer je bilo opasno preći preko bilo kojeg od ta dva mosta. Išla sam na probe. A bila je jedna kuhinja, u stvari to je bila dječija kuhinja, gdje su se hranili neki kulturni radnici, neki umjetnici. Bilo je tu muzičara, slikara, profesora. Eto, i ja sam bila među tim kulturnim radnicima kao glumica. I na probi smo uvijek pravili pauze oko dva sata. Tada bih ja otišla po ručak.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

SEPTEMBAR 1993


• Otvorene narodne kuhinje za preživljavanje penzionera.
• Ženeva, 1. septembar 1993.U Ženevi nastavljeni mirovni pregovori. Na ženevskim pregovorima će kao predstavnici vlasti BiH učestvovati: Alija Izetbegović, Haris Silajdžić, Miro Lazović, Ivo Komšić, Irfan Ljubljankić, Muhamed Filipović, Fikret Abdić, Kasim Trnka i Mugdim Čukle.


• Ženeva, 4. septembar 1993. Prekid mirovnih pregovora.
• U Sarajevu štampan list “Zadrugar”, sa savjetima na temu “Kako preživjeti?”
• Mario Braco Kolak, grafičar dnevnog lista “Oslobođenje”, napravio hidrocentralu na Miljacki za dotok struje.


• Ukrajinski bataljon iz sastava UN optužen za šverc i unošenje heroina u narandžama.
• BiH dobila pozivni broj 387.


• Predsjednik SAD, Bill Clinton, sastao se u Vašingtonu sa Alijom Izetbegovićem.
• U Sarajevo ulaze veće količine struje. Elektroprivreda pravi plan redukcija.
• Humanitarna pomoć će dolaziti u grad samo putem vazdušnog mosta. Ukidaju se kopneni konvoji.
• Islam Džugum, maratonac, umjesto da stigne na Mediteranske igre u Monpelje, zaustavljen u Jablanici. I pored toga, on trenira: “Moje je da treniram, a doći će dan kada ću da pokažem koliko vrijedim.”


• Dječija ambasada i avio-kompanija “Air-Commerce” hoće da traže vazdušni koridor za povratak izbjegle djece u Sarajevo. Kao i za dopremu hrane u grad.
• U organizaciji “Naša djeca”, djeca Sarajeva crtaju za djecu Njujorka. Kao i obratno, djeca Njujorka crtaju za djecu Sarajeva.
• Pisac Valerijan Žujo radi na sastavljanju leksikona “Sarajevo”.


• Sadako Ogata, visoki komesar UNHCR-a, najavila potpunu obustavu humanitarne pomoći, ukoliko se ne postigne politički dogovor o prekidu rata.
• Ženeva, 15. septembar 1993. U Ženevi, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisali Deklaraciju o prekidu neprijateljstva i vojnih sukoba između Armije BiH i HVO-a.
Rezolucija sadrži:
1. Osigurati hitan prekid svih neprijateljstava i vojnih sukoba između ARBiH i HVO-a, u skladu sa sporazumom od 30. jula 1993. godine, odmah, najkasnije do 18.septembra 1993. godine;
2. Osigurati obostrano bezuvjetno raspuštanje svih logora i oslobađanje zatvorenika na teritorijama pod kontrolom ARBiH i HVO-a, odmah, najkasnije do 21. septembra;
3. Osigurati obostrano stvaranje uvjeta za slobodan i nesmetan prolaz svih humanitarnih konvoja i aktivnosti dobrotvornih organizacija;
4. Osnovati Radnu skupštinu za nadzor i zaštitu ljudskih prava na teritorijama pod kontrolom ARBiH i HVO-a, u skladu sa načelima i predloženim rješenjima mirovne konferencije o BiH;
5. Osnovati Radnu skupinu za pitanje teritorijalnog razgraničenja između dvije republike u predviđenoj uniji BiH, uključujući i pitanje izlaska na more kao zajedničkog razvojnog interesa;
6. Osnovati Radnu skupinu za razradu i praćenje provedbe cjelovitih mjera za obnovu i jačanje povjerenja i suživota između hrvatskog i muslimanskog naroda, uključujući medijske i druge aktivnosti i programe za prevladavanje nepovjerenja.
Potpisnici Deklaracije u ime delegacije BiH: Alija Izetbegović, Haris Silajdžić, Ejup Ganić, Muhamed Filipović, Ivo Komšić; a u ime Republike Hrvatske: Franjo Tuđman, Hrvoje Šarinić, Željko Matić, Miomir Žužul, Hidajet Biščević.


• Proslava 50 godina postojanja lista “Oslobođenje”. Na proslavu u Sarajevo, u znak podrške, došli gosti iz svijeta.


• Ana Mrdović, agronom, daje savjete Sarajlijama za održavanje bašte u jesen.


• U Sarajevu je cigareta bolje sredstvo plaćanja od zlata. Stariji “golf” vrijedi tri kartona cigareta.


• Na sastanku, na Sarajevskom aerodromu, proglašena obustava vatre između HVO-a i ARBiH.


• Proslavljena jevrejska Nova godina.
• Formirana Internacionalna vatrogasna brigada.


• Na američkom nosaču aviona “Invisible”, u Jadranskom moru, sastali se Alija Izetbegović, Mate Boban i Radovan Karadžić sa lordom Owenom. Izetbegović traži izlaz na more u Neumu. Hrvati se tome protive.


• BH “Pen centar" primljen u svjetski “Pen centar".


• Donesena odluka Predsjedništva Skupštine grada: “Bez opomene pucati na kradljivce trafo-ulja.”


• Lord Owen: “Bosansko Predsjedništvo drži ključeve mirovnog plana.”


• Dječija ambasada planira otvaranje “Dječije Zemlje”.


• Pojava “pauka” na ulicama Sarajeva, koji odnosi “nepropisno parkirane automobile”, izaziva oduševljenje Sarajlija. Oni gledaju spektakl.


• Ured za izmještanje objavio spisak za odlazak konvoja. Sa spiska otpali oni koji podliježu radnoj obavezi.


• NATO spreman za slanje mirovnih trupa.
• CSB otkrio mini plantaže marihuane po stanovima u gradu.
• Odlukom Vlade nastupilo zimsko računanje vremena.


• “Bosnalijek” proizveo 20 novih lijekova, u malim serijama.
• “Velepekara” nema nafte ni za transport, a kamoli za rad agregata.
• Ženeva, 29. novembar 1993. U Ženevi otpočeli mirovni pregovori. Učesnici: Alija Izetbegović, Franjo Tuđman, Slobodan Milošević, Mate Boban i Radovan Karadžić.

Jelo

Glavna jela iz 1992. su makaroni i riža. Ne biste vjerovali na koliko različitih načina se mogu pripremiti! Ne mogu se kupiti osim na crnom tržištu. Tako je bilo u prvim mjesecima opsade. Sada ih svako ljubomorno čuva, ako ih imalo ima. Uz dodatke i s mnogo mašte jedan američki lanč paket može nahraniti petero ljudi. Riža, makaroni i hljeb se često zajedno jedu – inače je teško opstati. Izračunato je da je na jednog stanovnika Sarajeva, tokom prvih sedam mjeseci rata, dolazilo ne više od šest paketa humanitarne pomoći. Čovjek je morao izmišljati načine da sačuva i što duže jede ono što je normalno predviđeno za jednu osobu, jedan obrok, jednom. U proljeće, ljeto i jesen koristi se sve moguće lišće koje se može naći – u parkovima, baštama, polju i brdima gdje nije bilo opasno otići. U kombinaciji s rižom i dobro začinjeno sve postaje jestivo. Svaka osoba u Sarajevu je vrlo bliska idealnom makrobiotičaru, stvarni model za Zapad koji brigu brine o zdravlju i muči se s dijetama. Ratni kuhar se pojavio spontano, kao bestseler opstanka. Recepti su se veoma brzo širili po gradu. Ljudi su zdravi, uprkos svemu, jer niko više ne jede životinjsku mast, niti meso, niti sir – jela se prave bez jaja, bez mlijeka, luka, mesa, povrća. Mi jedemo dragocjenu mješavinu divlje mašte.

Ines Fančović
Rođena 5. oktobra 1925. godine, u Šibeniku. Prvi put nastupila u pozorištu poslije završetka II svjetskog rata. Od tada igrala u bezbroj pozorišnih predstava, od klasičnog do modernog repertoara.

OPSADA
Glumila je u 10 premijera za vrijeme opsade, što ju je, kako ona kaže, održalo u životu. “Uprkos opasnosti od granatiranja i metaka, trčala sam do teatra, gdje sam imala probe cijeli dan i zaboravljala stravu u kojoj živimo.” Početkom 1995. u predstavi “Kralj Ibi”, Masima Schustera, proslavila je 50 godina rada u teatru. Spremna je za nove uloge.

Ako postoji život poslije života, u kom biste se obliku vratili?
Kao vatra.

Kako biste opisali savršenu sreću?
Ne postoji.

Šta je vaš najveći gubitak?
Mir.

Šta je vaš najveći dobitak?
Zdravlje.

Kad i gdje ste bili najsrećniji?
U Sarajevu.

Koje su vaše izgubljene iluzije?
Nemam nijednu.

Opišite svoj dan i posao.
Rad, rad, rad…

Sarajevo?
Moja ljubav!

Koje riječi više ne koristite?
Grijanje, svjetlo.

Po vašem mišljenju, da li je moral vrlina?
Da.

Gdje biste voljeli da živite?
Upravo ovdje gdje sam sada.

Kako ste preživjeli?
Radeći.

Čega se plašite?
Primitivizma.

Da li prošlost postoji za vas?
Ne. Samo sadašnjost.

Ovo je kraj civilizacije. Kako će izgledati slijedeća?
Zavisi od nas.

Možete li nam dati recept za mentalno zdravlje?
Intenzivan rad.

Kako želite da umrete?
Lako.

Trebate li nadu da biste preživjeli?
Da.

Kako je izgledala ’92, kako ’93, kako ’94?
Šokantna, prilagođavanje, podnošenje.

Kako biste nazvali ovaj period svog života?
Aktivnost.

Vaša poruka s kraja svijeta, iz zemlje posljednjih stvari?
Sačuvajte svoje dostojanstvo.

Volite li život i šta je život uopšte?
Da. Ljubav. Ljepota.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA