ODRŽANA PREMIJERA ‘ČEKAJUĆI GODOA’ // 08. 1993.
OGNJENKA FINCI // DIZAJNER
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

August 1993

Ognjenka Finci
Dizajner
ODRŽANA PREMIJERA ‘ČEKAJUĆI GODOA’

‘17. avgusta ’93. u dva sata, bila je prva premijera predstave “Čekajući Godoa”, a poslije podne, u 18 sati, druga. Poslije mjesec dana rada konačno smo vidjeli šta smo napravili. Ja sam u predstavi bila scenograf i kostimograf. I poslije mjesec dana rada, pod svim okolnostima u kojima smo radili tu predstavu, činilo nam se, bili smo zadovoljni, napravili smo dobru stvar. Predstava “Čekajući Godoa” počinje replikom “ništa se ne može učiniti”, međutim, mi smo ipak uspjeli uprkos svim okolnostima… nešto ipak učiniti. Imali smo samo svijeće na raspolaganju, a ja sam cijelu scenografiju koncipirala upravo na tom odnosu svjetla i sjene. Radili smo sa 12 svijeća i sa folijom onom već svima nama znanom, UNHCR-ovom i sa improviziranim nekakvim drvetom jer je to ono što u predstavi jeste bitan element drvo, stablo… odnosno. Za tu predstavu je trebalo dosta sitnih nekih rekvizita i bio je problem kako to naći… koji su bili jako bitni u predstavi. Od recimo korbača, do recimo čibuka i jednostavno tako sitne stvari predstavljale su nam velike probleme. Do zadnje nedjelje praktično nismo mogli doći do nekih stvari, do neke korpe za piknik u koju je trebalo da se stavi šargarepa i ne znam još nekakvih… kokoš nekakva, i tako da je Susan Sontag bila već očajna. Jer ta… upravo ta sitna rekvizita do zadnje nedjelje nije stizala. I sve je… tako… čak i njoj izgledalo tako beznadno, međutim, u posljednju nedjelju sve se nekako razriješilo, namjestilo.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

AUGUST 1993


• Savez penzionera upućuje pismo ambasadama 30 zemalja da im pomognu u preživljavanju najtragičnijih i najtežih dana.


• Ženeva: Bosanski Srbi spremni dati 22% od 72% teritorije, koliko sada drže. 29% za Muslimane, a 21 % za Hrvate.
• Bill Clinton, predsjednik SAD: “Ništa ne mogu preduzeti bez saglasnosti saveznika.”


• BH delegacija postavila uslov za nastavak razgovora u Ženevi: bosanski Srbi se moraju povući sa Bjelašnice, planine iznad Sarajeva, do 17 sati.
• Pijaca ima svoju logiku. Cijene se nepogrešivo usklađuju sa dolaskom humanitarne pomoći; nestankom ili dolaskom struje i plina; podjelom cigareta u vojsci; pa i političkim događajima.


• Biblioteka Grada Sarajeva: “Imamo čitalaca više nego ikada, iako je uništeno 130 000 knjiga, dio arhiva i tehnička oprema.”
• Vojska bosanskih Srba uvodi avio-bombe u napad na grad.


• NATO spreman za zračne udare. Postignut dogovor Warren Christopher-Manfred Woerner. Colin Powell: “Bosni treba političko rješenje koje bi dovelo do prestanka ubijanja.”


• Premijera pozorišne predstave “Alkestis”.


• NATO jednoglasno usvojio plan o vazdušnim udarima na srpske položaje oko Sarajeva. Sada je na potezu Boutros Boutros-Ghali, generalni sekretar UN. UNPROFOR treba da se postavi na srpske položaje na Igmanu.
• Lopovi iz sarajevskih trafo-stanica ukrali 100 000 litara ulja, koje je služilo za pogon trafoa. Gradonačelnik Kreševljaković za takve prekršaje predlaže smrtnu kaznu.
• Zvuci klavira odjekuju na pustim ulicama grada. Alma, studentkinja Muzičke akademije, pješači do Akademije, a popodne vježba u svom stanu.


• Nema znakova povlačenja vojske bosanskih Srba sa Igmana. Boutros Boutros-Ghali: “Odluku o udarima može donijeti samo Savjet bezbjednosti UN.”


• Bosanski Srbi dobili rok za povlačenje sa Igmana i Bjelašnice, da bi se nastavili mirovni pregovori u Ženevi. Ako se ne povuku, uslijediće NATO vazdušni udari.
• Cijene na pijaci: paprike od 35 do 40 DM.
• Warren Christopher: “Skidanje opsade Sarajeva je nacionalni interes SAD.”
• Ženeva, Radovan Karadžić: “Ako budu udari, Srbi će početi nuklearni rat.”
• Dio konvoja “Mir” ušao u Sarajevo. Na putu Split-Sarajevo, sve im je oduzeto. Priređen koncert mirotvorcima pod nazivom “Ugasite suze, Sarajevo pjeva “.


• Mirotvorci napustili grad.


• U grad ušlo pet cisterni sa naftom.


• Vojska bosanskih Srba napustila položaje na Igmanu i Bjelašnici, paleći i pljačkajući hotele, bungalove, kuće, šumu.
• Na pijacu stigle lubenice iz Srbije.
• Djevojčica Irma Hadžimuratović pogođena snajperom. Pod velikim pritiskom svjetskog mnjenja izmještena je u Englesku radi liječenja.
• Ženeva: Alija Izetbegović izjavio: “Mi prihvatamo podjelu koju je nametnuo Zapad. Svijet nije spreman za vojnu intervenciju. Ništa više ne trebamo zasnivati na tim pretpostavkama.”
• Glumac Admir Glamočak, igrajući predstavu “Čekajući Godoa”, gubi 2 kg. po predstavi. Predstava se igra pod svijećama.
• Počela prodaja “Tahebo” čaja, u gradu.


• Ženeva, 17. august 1993. Mirovni pregovori u Ženevi: Alija Izetbegović traži pristup moru i najmanje 40 % teritorije.
• Odlazak vojske bosanskih Srba sa Igmana svjetski mediji tumače kao deblokadu Sarajeva.
Brigadir UNPROFOR-a, Haze: “Sarajevo je u humanitarnoj blokadi zbog muslimanske ofanzive na Gornji Vakuf.”
Bosanski Srbi: “Sarajevo nikada nije bilo pod opsadom.”
Fruer: “Sarajevo više nije u blokadi nego u vojnom okruženju.”
Ejup Ganić, član Predsjedništva BiH: “Fruer je poslije te izjave persona non grata.”
• Odigrana fudbalska utakmica Sarajevo - Unprofor. Rezultat, 9:5.


• Ženeva, 18. august 1993. Mirovni pregovori u Ženevi: Tri delegacije daju prijedloge o statusu Sarajeva.
• Ministarstvo za obrazovanje u Sarajevu obavijestilo Sarajlije: “Udžbenici su gotovi, ali nema materijala za štampanje.”


• Skupština bosanskih Srba će razmotriti plan o podjeli BiH. Karadžić upozorio bh Vladu da bezuslovno prihvati predloženu podjelu zemlje ili će se suočiti sa vojnim porazom.
• Ivo Komšić, predsjednik HSS: “Bosna nema prijatelja, samo verbalnu podršku, niko nije konkretno pomogao. Srbima i Hrvatima su došli savjetnici, ugledne ličnosti iz zemalja članica Savjeta bezbjednosti.”
• Proglašena Herceg-Bosna u Livnu.


• Rusija zavrnula dotok plina u Bosnu, zbog neplaćenih računa. Mađarska je spremna iz vlastitih izvora dostavljati 10 000 kubnih metara prirodnog gasa na sat.


• Na sjednici Predsjedništva BiH donesena odluka o kretanju konvoja. Već osam mjeseci ljudi čekaju znak za polazak, sa spakovanim koferima. Umrlo je njih 87, čekajući polazak.


• Njujork, 26. august 1993.
Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 859, o reafirmaciji suvereniteta, nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i međunarodnog subjektiviteta Republike BiH.
Savjet bezbjednosti potvrdio da rješenje sukoba u RBiH mora biti u suglasnosti sa poveljom UN-a i principima međunarodnog prava. Njom se, dalje se tvrdi, potvrđuje kontinuitet važenja:
a) suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti Republike BiH;
b) činjenice da nikakva promjena u imenu države, niti promjena u unutrašnjoj organizaciji države, poput onih sadržanih u ustavnom aranžmanu ženevskog plana, ne mogu utjecati na kontinuitet članstva BiH u UN;
c) principa usvojenih na Međunarodnoj konferenciji u Londonu o bivšoj Jugoslaviji, uključujući nužnost prekida neprijateljstava i neprihvatljivosti sticanja teritorije silom ili etničkim čišćenjem i pravo izbjeglica i drugih koji su pretrpjeli gubitke na kompenzaciju, u suglasnosti sa izjavom o BiH usvojenoj na Londonskoj konferenciji;
d) priznavanja i poštivanja prava svim raseljenim osobama na siguran i dostojan povratak svojim domovima;
e) očuvanja Sarajeva, glavnog grada BiH, kao jedinstvenog grada, multinacionalnog i multireligijskog.


• Alain Little, izvještač BBC: “Ženeva je potpis kapitulacije, ali nema drugog izlaza za bosanski narod. Ta je kapitulacija kontrolirana od međunarodne zajednice.”

Pozorišta

“Kamerni teatar 55” nalazi se u granatiranoj zgradi u glavnoj ulici, Maršala Tita 55. Gledalište je jedno od najsigurnijih mjesta u gradu. Svaki dan u 13.00 (vrijeme određeno teškoćama kretanja po gradu koji je noću neosvijetljen) održava se predstava, promocija nove banke, knjiga, novina ili komemoracija nekog značajnijeg događaja… Ponekad se održi i koktel na kome se služi humanitarna pomoć. Kosa je najpopularniji hit.

KULTURNI OPSTANAK

Sarajevo je jedinstven grad na planeti. To je mjesto gdje je civilizacija razorena namjernim nasiljem.
Ali, Sarajevo je i simbol odbrane građana, mjesto u kome se na nasilje odgovora tolerancijom, na fašizam umjetnošću i kulturom, na razaranje ponovnom gradnjom, na smrt humorom, na provalu ruralne kulture urbanom kulturom, na teror upornim održavanjem normalnog života u gradu. Sarajevo je lišeno građanskih, egzistencijalnih i socijalnih prava. Bilo je lišeno prava na život. Sve ono što čini normalno urbano življenje bilo je oduzeto Sarajevu i njegovim stanovnicima, oduzeto je sve što se moglo uzeti, sve osim prava na opstanak održavanjem prava na kulturu.
Ali usred svog tog razaranja i umiranja, rađaju se djeca, slave rođendani, prave svadbe. U gradu okruženom smrtonosnim krugom primitivizma otvaraju se izložbe, snimaju filmovi, organizuju festivali, izvode pozorišne drame i mjuzikli.
Sarajevo živi postkataklizmu. To je slika civilizacije koja izranja iz kataklizme, praveći nešto iz ničega, šaljući poruke za budućnost. Ne zato što je budućnost neizbježno i budućnost ratova i katastrofa, nego zato što ljudi stare i rađaju se u svijetu koji je sve nesigurniji.
Sve što je ostalo pod ruševinama Sarajeva, sve ono što je preživjelo granatiranje naše civilizacije jeste duh kulturnog opstanka. Rekonstrukcija tog duha, duh Sarajeva mora početi – sada. Inače – Sarajevo će postati groblje principa multietičnosti i ljudskih prava.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA