GLUMAC GUBI DVA KILOGRAMA PO PREDSTAVI // 08. 1993.
ADMIR GLAMOČAK // GLUMAC
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

August 1993

Admir Glamočak
Glumac
GLUMAC GUBI DVA KILOGRAMA PO PREDSTAVI

‘Danas izgubiti dva kilograma i otići poslije predstave negdje i nadoknaditi odmah ta dva kilograma je sasvim lagano i jednostavno. Ali, kad izgubiš dva kilograma na deset koje si prethodno izgubio, onda ta dva kilograma su kao danas valjda deset, nemam pojma. Međutim, evo živ sam. Pa to je nekakvo… kako bih rekao, romantično osjećanje sa drugačijim predznakom. Otprilike kao kad hoćeš da povedeš neku dragu osobu na večeru i upališ svijeće da bi ti bilo ljepše. Ja danas kad vidim svijeće, mogu ih samo pojesti, a nikako ih upaliti i prirediti neko veselo veče, raspoloženje i ne znam kako. Ali, to je tad imalo neku svoju draž. Jednostavno, igrati pod svijećama, a imati preko puta sebe publiku koja te prati, kao da si osvijetljen sa hiljadama kilovata, je osjećaj koji vjerovatno više nikada kao glumac neću imati.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

AUGUST 1993


• Savez penzionera upućuje pismo ambasadama 30 zemalja da im pomognu u preživljavanju najtragičnijih i najtežih dana.


• Ženeva: Bosanski Srbi spremni dati 22% od 72% teritorije, koliko sada drže. 29% za Muslimane, a 21 % za Hrvate.
• Bill Clinton, predsjednik SAD: “Ništa ne mogu preduzeti bez saglasnosti saveznika.”


• BH delegacija postavila uslov za nastavak razgovora u Ženevi: bosanski Srbi se moraju povući sa Bjelašnice, planine iznad Sarajeva, do 17 sati.
• Pijaca ima svoju logiku. Cijene se nepogrešivo usklađuju sa dolaskom humanitarne pomoći; nestankom ili dolaskom struje i plina; podjelom cigareta u vojsci; pa i političkim događajima.


• Biblioteka Grada Sarajeva: “Imamo čitalaca više nego ikada, iako je uništeno 130 000 knjiga, dio arhiva i tehnička oprema.”
• Vojska bosanskih Srba uvodi avio-bombe u napad na grad.


• NATO spreman za zračne udare. Postignut dogovor Warren Christopher-Manfred Woerner. Colin Powell: “Bosni treba političko rješenje koje bi dovelo do prestanka ubijanja.”


• Premijera pozorišne predstave “Alkestis”.


• NATO jednoglasno usvojio plan o vazdušnim udarima na srpske položaje oko Sarajeva. Sada je na potezu Boutros Boutros-Ghali, generalni sekretar UN. UNPROFOR treba da se postavi na srpske položaje na Igmanu.
• Lopovi iz sarajevskih trafo-stanica ukrali 100 000 litara ulja, koje je služilo za pogon trafoa. Gradonačelnik Kreševljaković za takve prekršaje predlaže smrtnu kaznu.
• Zvuci klavira odjekuju na pustim ulicama grada. Alma, studentkinja Muzičke akademije, pješači do Akademije, a popodne vježba u svom stanu.


• Nema znakova povlačenja vojske bosanskih Srba sa Igmana. Boutros Boutros-Ghali: “Odluku o udarima može donijeti samo Savjet bezbjednosti UN.”


• Bosanski Srbi dobili rok za povlačenje sa Igmana i Bjelašnice, da bi se nastavili mirovni pregovori u Ženevi. Ako se ne povuku, uslijediće NATO vazdušni udari.
• Cijene na pijaci: paprike od 35 do 40 DM.
• Warren Christopher: “Skidanje opsade Sarajeva je nacionalni interes SAD.”
• Ženeva, Radovan Karadžić: “Ako budu udari, Srbi će početi nuklearni rat.”
• Dio konvoja “Mir” ušao u Sarajevo. Na putu Split-Sarajevo, sve im je oduzeto. Priređen koncert mirotvorcima pod nazivom “Ugasite suze, Sarajevo pjeva “.


• Mirotvorci napustili grad.


• U grad ušlo pet cisterni sa naftom.


• Vojska bosanskih Srba napustila položaje na Igmanu i Bjelašnici, paleći i pljačkajući hotele, bungalove, kuće, šumu.
• Na pijacu stigle lubenice iz Srbije.
• Djevojčica Irma Hadžimuratović pogođena snajperom. Pod velikim pritiskom svjetskog mnjenja izmještena je u Englesku radi liječenja.
• Ženeva: Alija Izetbegović izjavio: “Mi prihvatamo podjelu koju je nametnuo Zapad. Svijet nije spreman za vojnu intervenciju. Ništa više ne trebamo zasnivati na tim pretpostavkama.”
• Glumac Admir Glamočak, igrajući predstavu “Čekajući Godoa”, gubi 2 kg. po predstavi. Predstava se igra pod svijećama.
• Počela prodaja “Tahebo” čaja, u gradu.


• Ženeva, 17. august 1993. Mirovni pregovori u Ženevi: Alija Izetbegović traži pristup moru i najmanje 40 % teritorije.
• Odlazak vojske bosanskih Srba sa Igmana svjetski mediji tumače kao deblokadu Sarajeva.
Brigadir UNPROFOR-a, Haze: “Sarajevo je u humanitarnoj blokadi zbog muslimanske ofanzive na Gornji Vakuf.”
Bosanski Srbi: “Sarajevo nikada nije bilo pod opsadom.”
Fruer: “Sarajevo više nije u blokadi nego u vojnom okruženju.”
Ejup Ganić, član Predsjedništva BiH: “Fruer je poslije te izjave persona non grata.”
• Odigrana fudbalska utakmica Sarajevo - Unprofor. Rezultat, 9:5.


• Ženeva, 18. august 1993. Mirovni pregovori u Ženevi: Tri delegacije daju prijedloge o statusu Sarajeva.
• Ministarstvo za obrazovanje u Sarajevu obavijestilo Sarajlije: “Udžbenici su gotovi, ali nema materijala za štampanje.”


• Skupština bosanskih Srba će razmotriti plan o podjeli BiH. Karadžić upozorio bh Vladu da bezuslovno prihvati predloženu podjelu zemlje ili će se suočiti sa vojnim porazom.
• Ivo Komšić, predsjednik HSS: “Bosna nema prijatelja, samo verbalnu podršku, niko nije konkretno pomogao. Srbima i Hrvatima su došli savjetnici, ugledne ličnosti iz zemalja članica Savjeta bezbjednosti.”
• Proglašena Herceg-Bosna u Livnu.


• Rusija zavrnula dotok plina u Bosnu, zbog neplaćenih računa. Mađarska je spremna iz vlastitih izvora dostavljati 10 000 kubnih metara prirodnog gasa na sat.


• Na sjednici Predsjedništva BiH donesena odluka o kretanju konvoja. Već osam mjeseci ljudi čekaju znak za polazak, sa spakovanim koferima. Umrlo je njih 87, čekajući polazak.


• Njujork, 26. august 1993.
Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 859, o reafirmaciji suvereniteta, nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i međunarodnog subjektiviteta Republike BiH.
Savjet bezbjednosti potvrdio da rješenje sukoba u RBiH mora biti u suglasnosti sa poveljom UN-a i principima međunarodnog prava. Njom se, dalje se tvrdi, potvrđuje kontinuitet važenja:
a) suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti Republike BiH;
b) činjenice da nikakva promjena u imenu države, niti promjena u unutrašnjoj organizaciji države, poput onih sadržanih u ustavnom aranžmanu ženevskog plana, ne mogu utjecati na kontinuitet članstva BiH u UN;
c) principa usvojenih na Međunarodnoj konferenciji u Londonu o bivšoj Jugoslaviji, uključujući nužnost prekida neprijateljstava i neprihvatljivosti sticanja teritorije silom ili etničkim čišćenjem i pravo izbjeglica i drugih koji su pretrpjeli gubitke na kompenzaciju, u suglasnosti sa izjavom o BiH usvojenoj na Londonskoj konferenciji;
d) priznavanja i poštivanja prava svim raseljenim osobama na siguran i dostojan povratak svojim domovima;
e) očuvanja Sarajeva, glavnog grada BiH, kao jedinstvenog grada, multinacionalnog i multireligijskog.


• Alain Little, izvještač BBC: “Ženeva je potpis kapitulacije, ali nema drugog izlaza za bosanski narod. Ta je kapitulacija kontrolirana od međunarodne zajednice.”

Pozorišta

“Kamerni teatar 55” nalazi se u granatiranoj zgradi u glavnoj ulici, Maršala Tita 55. Gledalište je jedno od najsigurnijih mjesta u gradu. Svaki dan u 13.00 (vrijeme određeno teškoćama kretanja po gradu koji je noću neosvijetljen) održava se predstava, promocija nove banke, knjiga, novina ili komemoracija nekog značajnijeg događaja… Ponekad se održi i koktel na kome se služi humanitarna pomoć. Kosa je najpopularniji hit.

KULTURNI OPSTANAK

Sarajevo je jedinstven grad na planeti. To je mjesto gdje je civilizacija razorena namjernim nasiljem.
Ali, Sarajevo je i simbol odbrane građana, mjesto u kome se na nasilje odgovora tolerancijom, na fašizam umjetnošću i kulturom, na razaranje ponovnom gradnjom, na smrt humorom, na provalu ruralne kulture urbanom kulturom, na teror upornim održavanjem normalnog života u gradu. Sarajevo je lišeno građanskih, egzistencijalnih i socijalnih prava. Bilo je lišeno prava na život. Sve ono što čini normalno urbano življenje bilo je oduzeto Sarajevu i njegovim stanovnicima, oduzeto je sve što se moglo uzeti, sve osim prava na opstanak održavanjem prava na kulturu.
Ali usred svog tog razaranja i umiranja, rađaju se djeca, slave rođendani, prave svadbe. U gradu okruženom smrtonosnim krugom primitivizma otvaraju se izložbe, snimaju filmovi, organizuju festivali, izvode pozorišne drame i mjuzikli.
Sarajevo živi postkataklizmu. To je slika civilizacije koja izranja iz kataklizme, praveći nešto iz ničega, šaljući poruke za budućnost. Ne zato što je budućnost neizbježno i budućnost ratova i katastrofa, nego zato što ljudi stare i rađaju se u svijetu koji je sve nesigurniji.
Sve što je ostalo pod ruševinama Sarajeva, sve ono što je preživjelo granatiranje naše civilizacije jeste duh kulturnog opstanka. Rekonstrukcija tog duha, duh Sarajeva mora početi – sada. Inače – Sarajevo će postati groblje principa multietičnosti i ljudskih prava.

Admir Glamočak
Rođen 23. juna 1962. Diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti, odsjek glume. Radi na Akademiji kao asistent profesora. Igra u svim sarajevskim pozorištima, a bio je angažovan i u Zagrebu, Dubrovniku, Skoplju. Igrao u 50 pozorišnih predstava, radio na filmu i televiziji.

OPSADA
Predaje na Akademiji scenskih umjetnosti. U dvije ratne godine – igrao 18 uloga, režirao tri predstave u Kamernom teatru 55. Igrao u filmovima “MGM Sarajevo” i “Neočekivanoj šetnji”. Njegova najdraža ratna uloga je uloga Luckyja, u predstavi “Čekajući Godoa”, koju je režirala Susan Sontag, 1993. godine. Sada je dekan na Akademiji.

Ako postoji život poslije života, u kom biste se obliku vratili?
Volio bih da se vratim kao čovjek.

Kako biste opisali savršenu sreću?
Ne mogu. Savršena sreća ne postoji.

Šta je vaš najveći gubitak?
Sloboda.

Šta je vaš najveći dobitak?
Druga vrsta slobode.

Kad i gdje ste bili najsrećniji?
Sutra, ovdje.

Koje su vaše izgubljene iluzije?
Da sam shvatio ponešto i ponekog.

Opišite svoj dan i posao.
Nemoguće.

Sarajevo?
Sarajevo!

Koje riječi više ne koristite?
Ne mogu, ne moram, nema problema.

Po vašem mišljenju, da li je moral vrlina?
Vrlo često jeste.

Gdje biste voljeli da živite?
U Groznom.

Kako ste preživjeli?
Ne znam da li sam.

Čega se plašite?
Pasa, ali ne tako mnogo kao prije rata.

Da li prošlost postoji za vas?
Šta je prošlost?

Ovo je kraj civilizacije. Kako će izgledati slijedeća?
Biće brža.

Možete li nam dati recept za mentalno zdravlje?
2 kašike kakaoa, 2 kašike šećera, 2 kašike toplog mlijeka i orasi.

Kako želite da umrete?
U kratkom vremenu.

Trebate li nadu da biste preživjeli?
Trebao sam do sada.

Kako je izgledala ’92, kako ’93, kako ’94?
’92 – zanimljiva, ’93 – već viđeno, ’94 – ima li kraja?

Kako biste nazvali ovaj period svog života?
Priprema za sreću.

Vaša poruka s kraja svijeta, iz zemlje posljednjih stvari?
“Izvinite”, reče list i pade. “Ništa”, rekoh i zaplakah.

Volite li život i šta je život uopšte?
Da.

NARODNO POZORIŠTE

Neo-renesansna zgrada podignuta 1898., za vrijeme austrougarske vladavine u Bosni, nalazi se u blizini Poštanskog mosta koji je opasna snajperska zona. Bez obzira na stalnu opasnost od snajpera i granata, u pozorištu su davane predstave koje su punile hladno gledalište koje se godinama nije grijalo. Na repertoaru su bile sve vrste djela, od grčkih tragedija do savremenih drama ili japanskog NO teatra.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA