SJEĆANJE NA HIROŠIMU 1945. // 07. 1993.
HARIS PAŠOVIĆ // REDITELJ
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Juli 1993

Haris Pašović
Reditelj
SJEĆANJE NA HIROŠIMU 1945.

‘Ni ona minimalna humanitarna pomoć nije stizala u grad. Hirošima je bila dio cijele te atmosfere jer smo smatrali da je važno da se podsjetimo tog datuma i to je izazvalo nevjerovatan odjek. Nama su stigle hiljade i hiljade pisama i faksova i već ne znam na koje sve moguće načine su tada dolazile poruke u grad, iz cijelog svijeta, uključujući naučnika Karla Sagana, koji nam je poslao jedan izvanredan esej o etnocentrizmu i ksenofobiji, koji je rekao da stroge mjere protiv onih koji krše ljudska prava moraju da budu poduzete čak i ako ih Ujedinjene nacije ne poduzimaju. Što je bila zapravo indikacija američkoj vladi sa njegove strane da je potrebna intervencija. Druga značajna poruka, mislim sve su bile značajne u to vrijeme… ali ja ističem ove, jer su bile zanimljive po svojim autorima i sadržajima, je stigla od naučnika Stivena Houkinga, koji je rekao da je zapanjen reakcijom zapadnih vlada na ono što se dešava u Bosni i specijalno u Sarajevu i da je to isto tako odvratno kao što je bio Minhen 1938. godine.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

JULI 1993


• Povodom mirovnog plana za BiH, lord Owen izjavio: “Ovom podjelom Muslimani će dobiti ne 10% teritorija koje sada kontrolišu, nego više nego što očekuju.”
• Američki marinci, njih 300, smještaju se u Makedoniju.
• Štrajk glađu u Skupštini grada.


• Vlada veliko interesovanje javnosti u vezi sa odlascima konvoja.
• Jean Cote naimenovan za novog glavnokomandujućeg UN trupa.
• Osnovan Koordinacioni odbor domovinskih zajednica Hrvata. Dr Ante Kovačević izjavio tim povodom: “Svi koji žele braniti cjelovitu BiH su dobrodošli.”


• Vuk i Danica Drašković, vođe opozicije u Beogradu, u zatvoru. Vuk Drašković štrajkuje glađu u znak protesta.
• Od Splita do Sarajeva postavljeno bezbroj barikada. Obavljanje humanitarne misije je nemoguće.
• GLAD u Sarajevu. Bašte i balkoni jedini izvor hrane.
• Izjava jednog sarajevskog glumca: “Sire, glumci umiru! Na sceni se ponašam kao da sam sit, ali igraćemo i dalje i ako na sceni budu dva odra na kojima stvarno glumci budu umirali.”


• Rusi se povukli sa Kube, na koju su stigli 1962. godine.
• Štrajkači glađu u Skupštini grada dnevno gube 1-3 kg.


• Sarajevo GRAD PAKLA.


• Iako nema nafte, još uvijek se emituju TV dnevnik i Vijesti.
• Gotovo obustavljen rad u bolnicama. Nema dijagnostike, doktori preskaču pretrage prije operacije. Agregati, i kad ima nafte, ne mogu obezbijediti rad medicinskih aparata.
• Lord Owen poziva Vladu BiH i predsjednika Predsjedništva, Aliju Izetbegovića, da što prije pristupe dogovoru o podjeli zemlje.


• Predsjedništvo Skupštine grada okončalo štrajk glađu pod pritiskom ljekara i apela javnosti. Po prestanku štrajka, izjavili su: “Uslovi nisu ispunjeni, ali mi smo prekinuli.”
• Cijene na pijacama: Ulje - 30 DM. 1 kg.brašna -10 DM. ili 2 kutije cigareta.


• Stopirani konvoji za izlazak iz grada.
• Oslobođen bračni par Drašković iz zatvora, uz posjetu lorda Owena koji je to i najavio Slobodanu Miloševiću.
• Konstruktor Josip Nose napravio regulator za plin.


• Susan Sontag stigla u Sarajevo, da režira predstavu “Čekajući Godoa”.


• U BiH stiže novih 8.000 UN vojnika.


• Objavljen Dnevnik sarajevske djevojčice Zlate Filipović.


• Promovisan slogan sezone, mjeseci, godina, opsade: “Sa cigaretom nikad nisi sam”.


• Čuveni lovac na nacističke zločince, Simon Wiesenthal, uputio apel bivšim logorašima i članovima pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu : “Dignite glas protiv barbarstva i brutalnosti u Bosni.”


• Ženeva, 27. juli 1993. U Ženevi, nastavljena mirovna konferencija o BiH. Učesnici: Alija Izetbegović, Slobodan Milošević, Franjo Tuđman, Mate Boban, Radovan Karadžić. Kopredsjednici: Lord David Owen i Thorvald Stoltenberg.


• Nova pravila: Sarajevska porodilja mora donijeti u bolnicu u vrijeme poroda: čaršaf, pelene, sapun, vodu. Odmah po porodu porodilja ide kući.
• Humanitarno društvo “Caritas” hoće svoje humanitarne avione, traže status UNHCR-a.


• Mirovni pregovori u Ženevi: Potpisan prekid vatre i slobodan prolaz konvoja sa humanitarnom pomoći, uz nenapadanje pripadnika UNPROFOR-a.
• Vojska bosanskih Srba napala UN trupe, ali zračni udari su izostali.
• Ženeva, 30. juli 1993. U Ženevi, na mirovnim pregovorima, Izetbegović, Karadžić i Boban, naredili prekid ratnih dejstava. Dogovoreno da se svaki dan na Sarajevskom aerodromu sastaju komandanti vojnih snaga, zajedno sa komandantima UNPROFOR-a. Owen i Stoltenberg ponudili novi kompromisni mirovni plan za BiH. Po ovom planu trebalo bi državu podijeliti na tri republike, ali bez etničkih obilježja, koje bi bile pod labavom federalnom kontrolom.


• Ženeva: BiH ostaje država u postojećim granicama, sa tri republike koje nisu formirane isključivo na nacionalnoj osnovi.
• SAD traže podršku Francuske i Velike Britanije za vazdušne udare za skidanje opsade Sarajeva.

Kulturni opstanak

Opsjednuti grad brani se kulturom i tako opstaje. Grupe i pojedinci stvaraju sve ono što su koristili da stvaraju prije opsade. U nemogućim okolnostima oni snimaju filmove, pišu knjige, objavljuju novine, emituju radio programe, dizajniraju razglednice, postavljaju izložbe, predstave, prave mape za obnovu grada, osnivaju nove banke, organizuju modne revije, snimaju fotografije, slave praznike, stavljaju šminku… Sarajevo je grad budućnosti i života u postkataklizmi. U njemu, na ruševinama stare civilizacije izbija nova, alternativna, sastavljena od ostataka urbanih elemenata. Sarajevo živi život futurističke komike i naučnofantastičnih filmova.

Nadrealizam preživljavanja

Umjetnost je iscjeliteljska sila u Sarajevu. To za nas nije luksuz, nešto što nas zanima kad se sve drugo uradi. Umjetnost je za nas fundamentalna komponenta svakodnevnog opstanka. Poslije nadrealizma mi sada u Sarajevu imamo novi umjetnički trend: Survivalizam - preživljavanje. S nadom da će Survivalizam biti važan kao što je nadrealizam bio važan početkom vijeka.
(Haris Pašović u intervjuu za holandski magazin Skrien)

Curriculum vitae

Rođen: 1961. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

PROFESSIONAL TRAINING
1990/91 Fulbright Scholarsip (University of Hawaii, New York University, University of Madison)
1989 High Level Training for Directions (Festival d'Avignon, UNESCO)
1987 Nordisc Theatre Institute Holstebro, Denmark
1980/84 Dramska akademija, Novi Sad

POZORIŠTE:
1994 - SVILENI BUBNJEVI, režija Haris Pašović (predstava bazirana na NO teatru)
Produkcija: Međunarodni pozorišni i filmski festival Sarajevo
1993 - ALCESTIS (Euripid)
Produkcija: Međunarodni pozorišni i filmski festival Sarajevo
GRAD, adaptacija Haris Pašović
Kamerni teatar 55 Sarajevo
1992 - UBU ROA (Alfred Jarry), adaptacija Haris Pašović
Narodno pozorište Subotica
1991 - MAĐIONIČAR (Danilo Kiš), adaptacija Haris Pašović
Narodno pozorište Subotica
ČEKAJUĆI GODOA (Samuel Beckett)
Beogradsko dramsko pozorište, Beograd
1989 - DOZIVANJE PTICA , Haris Pašović (po Aristofanovim “Pticama”)
Jugoslovensko dramsko pozorište, Beograd
1987- KRVOSKOK (Antoin Artaud)
Narodno pozorište Subotica
BUĐENJE PROLJEĆA (Frank Wedekind)
Jugoslovensko dramsko pozorište, Beograd
1984 - BREMENSKA SLOBODA (Reiner Warner Fassbinder)
Kamerni teatar 55 Sarajevo
HAMLET (Louis Bunuel)
Dubrovačke ljetne igre
MURAT/SADE (Peter Weiss)
Pozorište Promena, Novi Sad

Haris Pašović je takođe snimao TV filmove. Drugi radovi: gluma; saradnik u velikom broju pozorišnih predstava.
Za svoj rad Pašović je dobio gotovo sve velike pozorišne nagrade u bivšoj Jugoslaviji.
Sadašnji položaj: direktor Međunarodnog pozorišnog i filmskog festivala Sarajevo i profesor režije na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.
Za vrijeme opsade grada Haris Pašović je nastavio sa režiranjem pozorišnih predstava i filmova, kao i produkcijom filmskih predstava i izložbi. Pretvorio je Međunarodni filmski i pozorišni festival u Sarajevu u centar “Survivalizma”. Jer, biti u stanju nastaviti učešće u kulturnim događajima za njega je dokaz humanosti u nehumanoj situaciji.

Pozorišna grupa Harisa Pašovića

Fotosi:
Osman Arslanagić – scenograf
Izudin Bajrović – glumac
Ines Fančović – glumica
Zorica Fetahagić – sekretarica
Amra Kapidžić – glumica
Mario Marković – glumac, muzičar
Ognjen Martinović – tehnički direktor
Irena Mulamuhić – glumica
Tahir Nikšić – glumac
Lejla Pašović – glumica
Velibor Topić –glumac
Amela Vilić – kostimograf
Muharem Vojniković – kompozitor
Emir Žuljević – dramaturg
Gustav – Gule - pas
Mirza Halilović – glumac i izvršni direktor
Lejla Hasanbegović – glumica
Ivan Hnjelovjec – trener
Almir Karamehmedović – pomoćnik ptroducenta
Timur Mehmedbašić – glumac

Haris Pašović
Rođen u Sarajevu 1961. godine. 1984. diplomirao na Akademiji dramskih umetnosti u Novom Sadu. Njegov profesionalni trening uključuje Fulbright stipendiju, trening za reditelje (Festival u Avinjonu, UNESCO), rad sa Nordic Theatre Institute Holstebro u Danskoj. Režirao u najboljim pozorištima bivše Jugoslavije, prije rata dobio skoro sve važnije pozorišne nagrade. Radio je Aristofanove “Ptice”, Bunuelovog “Hamleta”, Jarryevog “Kralja Ibija”, Wedekindovo “Buđenje proljeća”, “Mara-Sad”, Kišovog “Simona čudotvorca”.

OPSADA
U opsadi je nastavio raditi pozorišne predstave: “Grad”, “Svileni bubnjevi”, po japanskom klasičnom teatru, Euripidovu “Alcestis”, “Svilene bubnjeve II”, “U zemlji posljednjih stvari”, Paula Austera. Organizovao filmske predstave i izložbe. Bio direktor Međunarodnog pozorišnog i filmskog festivala.

Ako postoji život poslije života, u kom biste se obliku vratili?
Neću se vraćati.

Kako biste opisali savršenu sreću?
Sloboda.

Šta je vaš najveći gubitak?
Sloboda.

Šta je vaš najveći dobitak?
Novo viđenje slobode i da ne mrzim nikoga.

Kad i gdje ste bili najsrećniji?
Momenti, momenti…

Koje su vaše izgubljene iluzije?
Zdravo društvo.

Opišite svoj dan i posao.
Buđenje, čitanje, administracija, stvaranje, čitanje, spavanje.

Sarajevo?
Sarajevo?

Koje riječi više ne koristite?
Kako ću se sjetiti?

Po vašem mišljenju, da li je moral vrlina?
Da.

Gdje biste voljeli da živite?
U prirodi.

Kako ste preživjeli?
Slučajno, za sada.

Čega se plašite?
Svjetskog rata.

Da li prošlost postoji za vas?
Da.

Ovo je kraj civilizacije. Kako će izgledati slijedeća?
Bilo bi lijepo da bude inteligentna.

Možete li nam dati recept za mentalno zdravlje?
Obično je kasno kada pronađeš recept.

Kako želite da umrete?
Neću da umrem.

Trebate li nadu da biste preživjeli?
Poslije nade i poslije straha.

Kako je izgledala ’92, kako ’93, kako ’94?
Teške godine.

Kako biste nazvali ovaj period svog života?
Rat.

Vaša poruka s kraja svijeta, iz zemlje posljednjih stvari?
Nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnn.

Volite li život i šta je život uopšte?
Da, ali ne mogu odgovoriti na ovo pitanje.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA