‘SIRE, GLUMCI UMIRU!’ // 07. 1993.
ADMIR GLAMOČAK // GLUMAC
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Juli 1993

Admir Glamočak
Glumac
‘SIRE, GLUMCI UMIRU!’

‘Pa tužno je vjerovatno kada se predstava, odnosno najdraža uloga koju sam napravio do sada pamti po kiflama koje je rediteljka predstave krala iz hotela Holiday Inn i servirala nam prije početka probe, da bismo uopšte mogli provesti deset sati tu na predstavi. To je vjerovatno bio najslađi i najveći honorar koji neki glumac može dobiti.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

JULI 1993


• Povodom mirovnog plana za BiH, lord Owen izjavio: “Ovom podjelom Muslimani će dobiti ne 10% teritorija koje sada kontrolišu, nego više nego što očekuju.”
• Američki marinci, njih 300, smještaju se u Makedoniju.
• Štrajk glađu u Skupštini grada.


• Vlada veliko interesovanje javnosti u vezi sa odlascima konvoja.
• Jean Cote naimenovan za novog glavnokomandujućeg UN trupa.
• Osnovan Koordinacioni odbor domovinskih zajednica Hrvata. Dr Ante Kovačević izjavio tim povodom: “Svi koji žele braniti cjelovitu BiH su dobrodošli.”


• Vuk i Danica Drašković, vođe opozicije u Beogradu, u zatvoru. Vuk Drašković štrajkuje glađu u znak protesta.
• Od Splita do Sarajeva postavljeno bezbroj barikada. Obavljanje humanitarne misije je nemoguće.
• GLAD u Sarajevu. Bašte i balkoni jedini izvor hrane.
• Izjava jednog sarajevskog glumca: “Sire, glumci umiru! Na sceni se ponašam kao da sam sit, ali igraćemo i dalje i ako na sceni budu dva odra na kojima stvarno glumci budu umirali.”


• Rusi se povukli sa Kube, na koju su stigli 1962. godine.
• Štrajkači glađu u Skupštini grada dnevno gube 1-3 kg.


• Sarajevo GRAD PAKLA.


• Iako nema nafte, još uvijek se emituju TV dnevnik i Vijesti.
• Gotovo obustavljen rad u bolnicama. Nema dijagnostike, doktori preskaču pretrage prije operacije. Agregati, i kad ima nafte, ne mogu obezbijediti rad medicinskih aparata.
• Lord Owen poziva Vladu BiH i predsjednika Predsjedništva, Aliju Izetbegovića, da što prije pristupe dogovoru o podjeli zemlje.


• Predsjedništvo Skupštine grada okončalo štrajk glađu pod pritiskom ljekara i apela javnosti. Po prestanku štrajka, izjavili su: “Uslovi nisu ispunjeni, ali mi smo prekinuli.”
• Cijene na pijacama: Ulje - 30 DM. 1 kg.brašna -10 DM. ili 2 kutije cigareta.


• Stopirani konvoji za izlazak iz grada.
• Oslobođen bračni par Drašković iz zatvora, uz posjetu lorda Owena koji je to i najavio Slobodanu Miloševiću.
• Konstruktor Josip Nose napravio regulator za plin.


• Susan Sontag stigla u Sarajevo, da režira predstavu “Čekajući Godoa”.


• U BiH stiže novih 8.000 UN vojnika.


• Objavljen Dnevnik sarajevske djevojčice Zlate Filipović.


• Promovisan slogan sezone, mjeseci, godina, opsade: “Sa cigaretom nikad nisi sam”.


• Čuveni lovac na nacističke zločince, Simon Wiesenthal, uputio apel bivšim logorašima i članovima pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu : “Dignite glas protiv barbarstva i brutalnosti u Bosni.”


• Ženeva, 27. juli 1993. U Ženevi, nastavljena mirovna konferencija o BiH. Učesnici: Alija Izetbegović, Slobodan Milošević, Franjo Tuđman, Mate Boban, Radovan Karadžić. Kopredsjednici: Lord David Owen i Thorvald Stoltenberg.


• Nova pravila: Sarajevska porodilja mora donijeti u bolnicu u vrijeme poroda: čaršaf, pelene, sapun, vodu. Odmah po porodu porodilja ide kući.
• Humanitarno društvo “Caritas” hoće svoje humanitarne avione, traže status UNHCR-a.


• Mirovni pregovori u Ženevi: Potpisan prekid vatre i slobodan prolaz konvoja sa humanitarnom pomoći, uz nenapadanje pripadnika UNPROFOR-a.
• Vojska bosanskih Srba napala UN trupe, ali zračni udari su izostali.
• Ženeva, 30. juli 1993. U Ženevi, na mirovnim pregovorima, Izetbegović, Karadžić i Boban, naredili prekid ratnih dejstava. Dogovoreno da se svaki dan na Sarajevskom aerodromu sastaju komandanti vojnih snaga, zajedno sa komandantima UNPROFOR-a. Owen i Stoltenberg ponudili novi kompromisni mirovni plan za BiH. Po ovom planu trebalo bi državu podijeliti na tri republike, ali bez etničkih obilježja, koje bi bile pod labavom federalnom kontrolom.


• Ženeva: BiH ostaje država u postojećim granicama, sa tri republike koje nisu formirane isključivo na nacionalnoj osnovi.
• SAD traže podršku Francuske i Velike Britanije za vazdušne udare za skidanje opsade Sarajeva.

Pozorišta

“Kamerni teatar 55” nalazi se u granatiranoj zgradi u glavnoj ulici, Maršala Tita 55. Gledalište je jedno od najsigurnijih mjesta u gradu. Svaki dan u 13.00 (vrijeme određeno teškoćama kretanja po gradu koji je noću neosvijetljen) održava se predstava, promocija nove banke, knjiga, novina ili komemoracija nekog značajnijeg događaja… Ponekad se održi i koktel na kome se služi humanitarna pomoć. Kosa je najpopularniji hit.

KULTURNI OPSTANAK

Sarajevo je jedinstven grad na planeti. To je mjesto gdje je civilizacija razorena namjernim nasiljem.
Ali, Sarajevo je i simbol odbrane građana, mjesto u kome se na nasilje odgovora tolerancijom, na fašizam umjetnošću i kulturom, na razaranje ponovnom gradnjom, na smrt humorom, na provalu ruralne kulture urbanom kulturom, na teror upornim održavanjem normalnog života u gradu. Sarajevo je lišeno građanskih, egzistencijalnih i socijalnih prava. Bilo je lišeno prava na život. Sve ono što čini normalno urbano življenje bilo je oduzeto Sarajevu i njegovim stanovnicima, oduzeto je sve što se moglo uzeti, sve osim prava na opstanak održavanjem prava na kulturu.
Ali usred svog tog razaranja i umiranja, rađaju se djeca, slave rođendani, prave svadbe. U gradu okruženom smrtonosnim krugom primitivizma otvaraju se izložbe, snimaju filmovi, organizuju festivali, izvode pozorišne drame i mjuzikli.
Sarajevo živi postkataklizmu. To je slika civilizacije koja izranja iz kataklizme, praveći nešto iz ničega, šaljući poruke za budućnost. Ne zato što je budućnost neizbježno i budućnost ratova i katastrofa, nego zato što ljudi stare i rađaju se u svijetu koji je sve nesigurniji.
Sve što je ostalo pod ruševinama Sarajeva, sve ono što je preživjelo granatiranje naše civilizacije jeste duh kulturnog opstanka. Rekonstrukcija tog duha, duh Sarajeva mora početi – sada. Inače – Sarajevo će postati groblje principa multietičnosti i ljudskih prava.

Admir Glamočak
Rođen 23. juna 1962. Diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti, odsjek glume. Radi na Akademiji kao asistent profesora. Igra u svim sarajevskim pozorištima, a bio je angažovan i u Zagrebu, Dubrovniku, Skoplju. Igrao u 50 pozorišnih predstava, radio na filmu i televiziji.

OPSADA
Predaje na Akademiji scenskih umjetnosti. U dvije ratne godine – igrao 18 uloga, režirao tri predstave u Kamernom teatru 55. Igrao u filmovima “MGM Sarajevo” i “Neočekivanoj šetnji”. Njegova najdraža ratna uloga je uloga Luckyja, u predstavi “Čekajući Godoa”, koju je režirala Susan Sontag, 1993. godine. Sada je dekan na Akademiji.

Ako postoji život poslije života, u kom biste se obliku vratili?
Volio bih da se vratim kao čovjek.

Kako biste opisali savršenu sreću?
Ne mogu. Savršena sreća ne postoji.

Šta je vaš najveći gubitak?
Sloboda.

Šta je vaš najveći dobitak?
Druga vrsta slobode.

Kad i gdje ste bili najsrećniji?
Sutra, ovdje.

Koje su vaše izgubljene iluzije?
Da sam shvatio ponešto i ponekog.

Opišite svoj dan i posao.
Nemoguće.

Sarajevo?
Sarajevo!

Koje riječi više ne koristite?
Ne mogu, ne moram, nema problema.

Po vašem mišljenju, da li je moral vrlina?
Vrlo često jeste.

Gdje biste voljeli da živite?
U Groznom.

Kako ste preživjeli?
Ne znam da li sam.

Čega se plašite?
Pasa, ali ne tako mnogo kao prije rata.

Da li prošlost postoji za vas?
Šta je prošlost?

Ovo je kraj civilizacije. Kako će izgledati slijedeća?
Biće brža.

Možete li nam dati recept za mentalno zdravlje?
2 kašike kakaoa, 2 kašike šećera, 2 kašike toplog mlijeka i orasi.

Kako želite da umrete?
U kratkom vremenu.

Trebate li nadu da biste preživjeli?
Trebao sam do sada.

Kako je izgledala ’92, kako ’93, kako ’94?
’92 – zanimljiva, ’93 – već viđeno, ’94 – ima li kraja?

Kako biste nazvali ovaj period svog života?
Priprema za sreću.

Vaša poruka s kraja svijeta, iz zemlje posljednjih stvari?
“Izvinite”, reče list i pade. “Ništa”, rekoh i zaplakah.

Volite li život i šta je život uopšte?
Da.

NARODNO POZORIŠTE

Neo-renesansna zgrada podignuta 1898., za vrijeme austrougarske vladavine u Bosni, nalazi se u blizini Poštanskog mosta koji je opasna snajperska zona. Bez obzira na stalnu opasnost od snajpera i granata, u pozorištu su davane predstave koje su punile hladno gledalište koje se godinama nije grijalo. Na repertoaru su bile sve vrste djela, od grčkih tragedija do savremenih drama ili japanskog NO teatra.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA