27 GODINA NAKON ZATVARANJA PONOVO OTVORENO KOŠEVSKO GROBLJE // 04. 1993.
VLADO RAGUŽ // DIREKTOR “POKOPA”
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

April 1993

Vlado Raguž
Direktor “Pokopa”
27 GODINA NAKON ZATVARANJA PONOVO OTVORENO KOŠEVSKO GROBLJE

‘27. aprila ’93. godine, odlukom gradske Vlade, otvorena su stara groblja koja su ranije napuštena. I tu smo sahranjivali u veoma, veoma, nepovoljnim okolnostima. Poznato je da je linija razdvajanja od groblja Lav i Sveti Josip, i Sveti Marko i Stadion veoma blizu i svakodnevno je granatiranje bilo da smo mi imali slučajeva da nam čovjek kopa raku i u istu raku bude sahranjen jer je granata pala i ubila ga.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

APRIL 1993


• Otvoreno Koševsko groblje, 27 godina nakon zatvaranja, zbog nedostatka prostora za ukop žrtava ubijenih snajperima i granatama.
• Njujork, 1. april 1993. Savjet bezbjednosti UN izglasao rezoluciju kojom se odobrava primjena sile u zoni zabrane letova iznad BiH. Rezolucija je, na insistiranje ruske delegacije, modificirana stavkom koja precizira da se upotreba sile isključivo odnosi na ciljeve u vazduhu, a nikako na zemlji.


• Cyrus Vance se povlači sa funkcije medijatora mirovnih pregovora za BiH. Nasljeđuje ga Thorvald Stoltenberg.
• PTT postigao dogovor sa UNHCR-om o slanju i primanju pisama njihovim humanitarnim avionima, jednom nedjeljno, na relaciji Sarajevo-Split.


• Parlament bosanskih Srba odbio Vance-Owenov plan. EZ im daje novi rok, 15.april, da ga prihvate.


• U Sarajevu proslavljen jevrejski praznik Pasha.


• Izašlo 5 000 000 primjeraka “Oslobođenja”, na svim kontinentima.


• U toku ofanziva vojske bosanskih Srba na Srebrenicu. Međunarodna zajednica predlaže jači pritisak na Srbe.


• Izvještaj UNHCR-a sa aerodromske piste: šest poginulih pri prelasku.
• PTT obezbijedili satelitsku telefonsku centralu, ali je ne mogu dopremiti u grad.
• U gradu otimačina za poslovnim prostorima da bi se u njima otvarale kafane. To je najtraženija roba na tržištu u opsjednutom gradu.


• U Sarajevo stigla Susan Sontag i susrela se sa umjetnicima i intelektualcima.


• Fondacija koju je osnovao George Soros uspostavila satelitsku telefonsku centralu za komunikaciju Sarajeva sa svijetom, preko Amerike.
• MUP uspostavio novi režim saobraćaja zbog povećanog dejstva snajperista po ulici Strahimir Kranjčević.
• U Sarajevo stigla Joan Baez. Njen dolazak je dio akcije dovođenja svjetski slavnih ličnosti u Sarajevo, da bi svjedočili svijetu o sudbini jednog evropskog grada na kraju 20. vijeka.
• Počeo Uskršnji nogometni kup. Nogometaši “Bosne”, pobjednici kupa. Kao nagradu su dobili pokal i školjku jaja.
• U Zvorniku, koji kontrolišu bosanski Srbi, Srpkinje u crnoj odjeći zaustavile prolazak humanitarnog konvoja za Srebrenicu, na čelu sa generalom Morillonom.


• “Soros Fondacija” podijelila 16 000 kesica sjemena građanima Sarajeva za sađenje u “baštama za preživljavanje”.Opštinski štab Civilne zaštite Novi Grad će dodjeljivati obradivo zemljište građanima, a bez nadoknade.
• Održana Uskršnja misa u sarajevskoj Katedrali.
• Dr William Wagman ustupio kolekciju ploča fonoteci RTVBiH.


• U napadu vojske bosanskih Srba na Srebrenicu, na stotine poginulih u Srebrenici. UN opozvale francuskog generala Morillona sa dužnosti.
• Komandant OSBiH Sefer Halilović uputio pismo generalu Hrvatske vojske Bobetku i generalu Petkoviću. Radi se o konvoju oružja za vojsku OSBiH, koji stoji blokiran od HVO snaga, a namijenjen je spasu Srebrenice: “Dobili ste 25 % oružja, po dogovoru, i zbog toga ćete biti saučesnici u zločinu u Srebrenici.”


• Islam Džugum, maratonac, sprema se za Mediteranske igre u Monpeljeu, za trku na 25 km.


• Transportno preduzeće “Gras” priprema se za mir. Prave projekte rekonstrukcije porušene žičare na Trebeviću.
• Njujork, 18. april 1993. Savjet bezbjednosti UN usvojio tekst rezolucije kojom se Srebrenica proglašava zaštićenom zonom. Ovom odlukom je predviđeno da se agresorske snage bosanskih Srba povuku, dok bi mirovne trupe preuzele zadatke aktivne odbrane civilnog stanovništva.
• U Srebrenicu ušao kanadski bataljon UNPROFOR-a. Bosna živi od jedne do druge prijetnje, od jednog do drugog obećanja.
• Njujork, 19. april 1993.
Savjet bezbjednosti UN usvojio novu rezoluciju kojom se najavljuju oštrije sankcije protiv Srbije i Crne Gore, ukoliko do 26.aprila Karadžić ne potpiše Vance-Owenov plan. Prema ovoj rezoluciji, zabranjuje se brodski transport roba u ili kroz SR Jugoslaviju, osim za humanitarne pošiljke, koje mora da odobri Komitet za sankcije UN. Kopneni transport može se odvijati samo na ograničenom broju puteva i željezničkih prelaza, također uz dozvolu Komiteta za sankcije UN. Zabranjuje se riječni saobraćaj SR Jugoslavije, na Dunavu, izvan jugoslovenskih granica. Strani brodovi koji idu Dunavom kroz SR Jugoslaviju moraju biti pregledani i moraju imati dozvolu Komiteta za sankcije UN. Na 12 milja od jadranske obale SR. Jugoslavije uspostavlja se zona zabrane plovidbe, što znači da ni jedan brod neće moći da uđe u teritorijalne vode, osim u vanrednim situacijama i uz posebnu dozvolu. Zamrzavaju se finansijska sredstva SR Jugoslavije u inostranstvu. Sva saobraćajna i transportna sredstva koja se nađu van granica SR Jugoslavije biće zadržana i mogu biti zaplijenjena ako se utvrdi da krše sankcije. Ista mjera odnosi se i na transportna sredstva drugih zemalja koja krše sankcije. Zabranjuju se sve finansijske i druge veze sa SR Jugoslavijom, izuzev telekomunikacionih, poštanskih i pravnih. Usluge vezane za humanitarnu pomoć i druge posebne slučajeve moraju imati odobrenje Komiteta UN za sankcije.


• U toku je proces demilitarizacije Srebrenice. Sastanak Radne grupe na sarajevskom Aerodromu. Ako bosanski Srbi napadnu, UN će štititi svoje ljude.
• Počeo festival “Sarajevska zima”.
• HVO gađao hidroelektranu Jablanica, prekinuti dalekovodi prema Sarajevu.


• Zločini HVO nad muslimanskim stanovništvom u Srednjoj Bosni.


• Predsjednik samoproglašene tvorevine Herceg-Bosna, Mate Boban, i predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, potpisali novi mirovni sporazum.
• Izjava Radovan Karadžića, vođe SDS-a: “Ako noćas odlučimo da potpišemo mirovni plan, srpski narod će uspjeti, a ako odlučimo da ga ne potpišemo, srpski narod će opet uspjeti.”


• Skupština bosanskih Srba odbila mirovni sporazum.Tim povodom, slijede reakcije: generalni sekretar NATO-a, Manfred Woerner, podržava bombardovanje vojske bosanskih Srba. Izjava ruskog predsjednika Borisa Jeltsina: “Ruska Federacija neće štititi nekoga ko se konfrontira sa cijelom svjetskom zajednicom.” Ministar spoljnih poslova BiH, Haris Silajdžić: “Ne može se očekivati da se protiv tenkova borimo kuhinjskim noževima.”
• U Sarajevu pokrenuta inicijativa za revitalizaciju kupališta “Bentbaša”. Odmah je pristupljeno izradi plana.


• Provode se sankcije prema SR Jugoslaviji: zatvorene granice, zamrznuta pokretna imovina, uspostavljen nadzor riječnog saobraćaja na Dunavu.
• Lord Owen: “Još je prerano da bombardujemo srpske položaje.”


• Sastanak u Londonu: Haris Silajdžić: “Dozvolite nam da se branimo. Niko nema pravo da nam to uskrati.”
• Slobodan Milošević traži od Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika da ponovo razmotre odluku parlamenta. Zaprijetio im prekidom ekonomske pomoći. Zakazan novi sastanak skupštine za 5. maj.

Groblja

Ljepota starih sarajevskih groblja uništena je rastućim potrebama. Ponovo su otvorena kada su dva sadašnja groblja, Bare i Vlakovo, postali nedostupni. Stara mala groblja koja su bila aktivna u nekim kvartovima, čak i mahale, bila su zatvorena 1878. s dolaskom Austrougarske monarhije. Više od vijek kasnije, ponovo su u funkciji. Mrtve sahranjuju pored džamija, na igralištima, ispred kuća. Stara vojna groblja – Austrijsko, iz doba prve Jugoslavije, njemačko i partizansko – su puna. Od septembra, jedan od stadiona u sportskom kompleksu Koševo takođe je pretvoren u groblje. Sahrane se obavljaju u rano jutro ili predveče, da bi se izbjeglo granatiranje. Pravilo je da se ne ide na sahrane i da nema cvijeća i vijenaca. Ionako se ne mogu kupiti, čak i kad bi neko želio.

GROBLJA

Od dva gradska groblja, Vlakovo je ostalo na okupiranoj teritoriji, a Bare su bile na prvoj liniji fronta. Zbog toga su Sarajlije sahranjivale njihove voljene u stara groblja, u krugu džamija, u parkovima, ispred stambenih zgrada. Najveća groblja nastala u opsadi su Kovači, Alifakovac, Vrbanja i staro groblje Lav, koje se proširilo na pomoćni fudbalski stadion i druge zelene površine oko stadiona Koševo. Sahrane i dženaze su često bile granatirane. Grobovi su se kopali noću i unaprijed da bi se umanjio rizik i skratilo vrijeme stajanja u kom su ljudi bili izloženi vatri sa obližnjih brda. 1995. od aprila do septembra, dženaze i sprovodi su se često obavljali noću.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA