ODRŽAN KONCERT ‘NAJLJEPŠE MELODIJE SVIJETA’ // 03. 1993.
GERTRUDA MUNITIĆ // PRIMADONA SARAJEVSKE OPERE
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Mart 1993

Gertruda Munitić
Primadona Sarajevske Opere
ODRŽAN KONCERT ‘NAJLJEPŠE MELODIJE SVIJETA’

’93. godine, 17-og marta, imala sam zaista jedan prekrasan koncert u prekrasnom ambijentu sa prekrasnom publikom, ali u kataklizmičkom Sarajevu. Taj dan, jako se dobro sjećam, strašno su padale granate. Ja sam ujutro od sedam sati negdje do deset izbrojila mislim oko 100. Ali dalje više nisam smjela, jer u 12 sati je bio koncert u Kamernom teatru i zatvaranje “Sarajevske zime” sa mojim vječnim melodijama i, naravno, sa gostima. Do tada, do tog vremena u Sarajevu od početka rata mislim da sam imala oko 50 ili 60 nastupa, što u kazalištu, što u skloništu, što u bolnicama, što djeci i puno aktivnosti. Taj koncert je za mene još u sjećanju kao izuzetan po tome što sam izašla treći dan iz gipsa. Iz Džonsonovog gipsa čuvenog, jer sam mjesec i po dana prije toga, spašavajući jednog dječaka od snajpera, pala i pukla mi je kost u gležnju. Mislila sam da neću moći pjevati, da neću moći nastupati, ali opet kod mene ta jedna duhovna snaga je nadjačala sve te neke fizičke boli i moj doktor je sjedio u prvom redu. Jako se dobro sjećam, i gledao me u čudu, kako ja treći dan nakon skidanja gipsa, sa otečenom nogom, hodam u nekakvim visokim štiklama. Naravno, imala sam i hlače da se taj otok ne bi vidio. I kako poslije toga sam morala skinuti cipelu jer jednostavno toliko je buknula ta noga da je to bilo grozno. Ali, mogu vam samo to reći da me ništa nije bolilo, to je vrlo interesantno radi toga što je ta publika u toj eri padanja granata bila toliko razdragana, toliko prekrasna, toliko je skandirala, toliko sam ja sa užitkom nastupala, toliko sam sa ljubavi nastupala.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

MART 1993


• Njujork, 1. mart 1993. Nastavljeni mirovni pregovori u Njujorku. Učesnici: predstavnik bosanskih Srba, Radovan Karadžić, predstavnik bh Hrvata, Mate Boban, predstavnik bh delegacije, Alija Izetbegović. Kopredsjednici mirovne konferencije: Cyrus Vance, Lord Robert Owen.


• Okružno javno tužilaštvo pokrenulo inicijativu za izručenje Radovana Karadžića pravosuđu BiH.


• Predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, u Njujorku stavio potpis na drugi dio Vance-Owenovog mirovnog plana.


• Japan poslao konzerve tunjevine za humanitarnu pomoć, u vrijednosti od 5 800 000 $ - to je nutricionistički najvrijednija hrana za ovaj vid ishrane.


• U Sarajevu osnovano društvo za saradnju Bosne i Austrije. Alois Mock im poslao telegram podrške.
• Opis događaja na aerodromskoj pisti: Nadimak za vodiča preko piste je “Zec”. Pista je postala i koridor za šverc i unošenje hrane u ruksacima, hrane u grad. Trkači oblače odijela od bijelih čaršafa da ih ne vide Unproforci, kada upale reflektore. Šverceri kroz lijevak ubacuju razbijena jaja u kanistre, da bi ih mogli prenijeti preko piste.
• Izašlo evropsko izdanje “Oslobođenja”.
• Obnovljen rad srpskog humanitarnog društva “Dobrotvor”.


• Bosanski Srbi spriječili dolazak poslanika na Republičku skupštinu u grad.
• “Adra”, adventističko humanitarno društvo, najbolja veza za unošenje ličnih paketa u grad.


• U srebreničkoj humanitarnoj krizi, francuski general Morillon ostao sa stanovništvom u Srebrenici, sve dok ne prođe humanitarni konvoj u grad, čiji ulazak sprječavaju trupe bosanskih Srba.
• U Sarajevu održan rok-koncert “Help Bosnia Now!”
• Međunarodni Centar za mir uputio poziv gradonačelnicima svijeta protiv podjele grada.


• U gradu, na zidnim oglasima, građani mogu saznati o ponudi i potražnji roba svih vrsta.


• 85 % BH privrede uništeno.


• U Njujorku, delegacija BiH obustavila pregovore, dok traju napadi bosanskih Srba na Srebrenicu i Sarajevo. Njujork, 19. mart 1993. U Njujorku, predsjednik Izetbegović prekinuo mirovne pregovore. Obavijestio kopredsjedavajuće konferencije, Vancea i Owena, da ne može nastaviti mirovne pregovore dok se pojačava srpska agresija protiv Srebrenice i bjesni jedan od najžešćih napada na Sarajevo.


• U Sarajevu, suđenje bosanskom Srbinu Borislavu Heraku za zločine protiv čovječnosti. Sudija, Fahrudin Teftedarija.
• U Kamernom teatru 55, bezbjednom od udara granata, održan koncert “Najljepše melodije svijeta”.
• Proljeće dolazi ranije nego obično: 20. marta, u 15 sati i 42 minute.


• Francuski general Morillon, komandant UNPROFOR-a, postao počasni građanin Srebrenice. Tom prilikom je izjavio: “Osjećam se kao kralj, ljudi me obožavaju.”
• Stigla humanitarna pomoć u Srebrenicu. Građani Srebrenice se u stampedu ustremljuju na padobrane sa humanitarnom pomoći koju izbacuju avioni. Mnogi su stradali, ugušeni, ubijeni, pregaženi.
• NATO uspostavio kontrolu u Jadranskom moru.


• Teški artiljerijski napad na grad.
• Dječija ambasada dodijelila maskotu “Zlatni čupko” generalu Morillonu.


• SAD će učestvovati u očuvanju mira, ako zaraćene strane pristanu na mirovni proces.
• NATO će poslati 60.000 vojnika, ako se postigne mirovni sporazum.
• Njujork, 26. mart 1993. U Njujorku okončani pregovori o BiH. Predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, potpisao dokument o mapama kao i prelazna rješenja za Republiku BiH, iz Vance-Owenovog mirovnog plana.Prelazna rješenja potpisao i vođa bh Hrvata, Mate Boban. Radovan Karadžić odbio potpisati oba ova sporazuma.


• Predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, prihvatio Vance-Owenov plan. Predsjednik Bill Clinton, čestitao na mudrom potezu.


• Proglašeno primirje. Početak primirja u 12 sati.
• U Kamernom teatru 55 održana “Molitva za mir”.
• Bosanski Srbi se protive njemačkom učešću u operaciji “Padobran”, u dostavi humanitarne pomoći.


• Bosanskim Srbima dat rok od 10-15 dana, da potpišu mirovni sporazum. Rusija na njih vrši diplomatski pritisak. Izjava Alije Izetbegovića: “Plan je loš, ali najbolji za prestanak rata u Bosni i Hercegovini.”


• U Sarajevu obnovljen rad srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”.


Kulturni opstanak

Opsjednuti grad brani se kulturom i tako opstaje. Grupe i pojedinci stvaraju sve ono što su koristili da stvaraju prije opsade. U nemogućim okolnostima oni snimaju filmove, pišu knjige, objavljuju novine, emituju radio programe, dizajniraju razglednice, postavljaju izložbe, predstave, prave mape za obnovu grada, osnivaju nove banke, organizuju modne revije, snimaju fotografije, slave praznike, stavljaju šminku… Sarajevo je grad budućnosti i života u postkataklizmi. U njemu, na ruševinama stare civilizacije izbija nova, alternativna, sastavljena od ostataka urbanih elemenata. Sarajevo živi život futurističke komike i naučnofantastičnih filmova.

KULTURNI OPSTANAK

Sarajevo je jedinstven grad na planeti. To je mjesto gdje je civilizacija razorena namjernim nasiljem.
Ali, Sarajevo je i simbol odbrane građana, mjesto u kome se na nasilje odgovora tolerancijom, na fašizam umjetnošću i kulturom, na razaranje ponovnom gradnjom, na smrt humorom, na provalu ruralne kulture urbanom kulturom, na teror upornim održavanjem normalnog života u gradu. Sarajevo je lišeno građanskih, egzistencijalnih i socijalnih prava. Bilo je lišeno prava na život. Sve ono što čini normalno urbano življenje bilo je oduzeto Sarajevu i njegovim stanovnicima, oduzeto je sve što se moglo uzeti, sve osim prava na opstanak održavanjem prava na kulturu.
Ali usred svog tog razaranja i umiranja, rađaju se djeca, slave rođendani, prave svadbe. U gradu okruženom smrtonosnim krugom primitivizma otvaraju se izložbe, snimaju filmovi, organizuju festivali, izvode pozorišne drame i mjuzikli.
Sarajevo živi postkataklizmu. To je slika civilizacije koja izranja iz kataklizme, praveći nešto iz ničega, šaljući poruke za budućnost. Ne zato što je budućnost neizbježno i budućnost ratova i katastrofa, nego zato što ljudi stare i rađaju se u svijetu koji je sve nesigurniji.
Sve što je ostalo pod ruševinama Sarajeva, sve ono što je preživjelo granatiranje naše civilizacije jeste duh kulturnog opstanka. Rekonstrukcija tog duha, duh Sarajeva mora početi – sada. Inače – Sarajevo će postati groblje principa multietičnosti i ljudskih prava.

Kamerni teatar 55

U periodu od 1. januara do jeseni 1993. Kamerni teatar 55 je bio domaćin 431 događaja – od pozorišnih predstava do mjuzikla i rok koncerata. Iako je tokom rata zgrada pogođena nekoliko puta, Sarajlije tvrde da je to jedno od najsigurnijih mjesta u gradu. Dvaput sedmično izvodi se “Kosa”, ali se mogu vidjeti i neke predratne predstave Šekspirovih djela. Predstave počinju u jedan popodne zbog policijskog sata.
Kamerni teatar je, takođe, mjesto gdje se promovišu nove firme, banke i političke partije, izložbe konceptualne umjetnosti, fotografije, lokalne proslave, a možete naići i na koktel – spremljen od humanitarne pomoći.
Direktor pozorišta je Nermin Tulić, glumac koji je izgubio obje noge prilikom granatiranja.

“Sarajevska zima”

“Sarajevska zima” je tradicionalni festival koji se održavao svake zime i okupljao glumce, muzičare i umjetnike iz cijele bivše Jugoslavije. Festival pod rukovodstvom Ibre Spahića održan je 1993.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA