IZAŠAO ‘RATNI DNEVNIK’ // 03. 1993.
ZLATKO DIZDAREVIĆ // NOVINAR ““OSLOBOĐENJA”
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Mart 1993

Zlatko Dizdarević
Novinar “Oslobođenja”
IZAŠAO ‘RATNI DNEVNIK’

‘9. mart ’93. sreo me, sjećam se kao da je jutros bilo, ispred Katedrale u Sarajevu, jedan francuski novinar. Znam da je bio televizijski novinar i da su ga tretirali kao veliku zvijezdu. Zaustavio me na ulici i dao mi moju knjigu koja je izašla u Francuskoj i koja se zvala “Ratni dnevnik”. Ja nisam imao pojma da je ta knjiga u Francuskoj izašla. Oni su nekako došli do tekstova koje sam ja prvih 150 dana rata svakodnevno slao “Slobodnoj Dalmaciji” iz Sarajeva. Skupili su ih i preveli i napravili od toga knjigu. Naravno da mi je bilo beskrajno drago. Kazali su mi da je to prva knjiga koja je izašla o Sarajevu, napisana od nekoga u Sarajevu. Ta je knjiga kasnije doživljavala veliku promociju u svijetu.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

MART 1993


• Njujork, 1. mart 1993. Nastavljeni mirovni pregovori u Njujorku. Učesnici: predstavnik bosanskih Srba, Radovan Karadžić, predstavnik bh Hrvata, Mate Boban, predstavnik bh delegacije, Alija Izetbegović. Kopredsjednici mirovne konferencije: Cyrus Vance, Lord Robert Owen.


• Okružno javno tužilaštvo pokrenulo inicijativu za izručenje Radovana Karadžića pravosuđu BiH.


• Predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, u Njujorku stavio potpis na drugi dio Vance-Owenovog mirovnog plana.


• Japan poslao konzerve tunjevine za humanitarnu pomoć, u vrijednosti od 5 800 000 $ - to je nutricionistički najvrijednija hrana za ovaj vid ishrane.


• U Sarajevu osnovano društvo za saradnju Bosne i Austrije. Alois Mock im poslao telegram podrške.
• Opis događaja na aerodromskoj pisti: Nadimak za vodiča preko piste je “Zec”. Pista je postala i koridor za šverc i unošenje hrane u ruksacima, hrane u grad. Trkači oblače odijela od bijelih čaršafa da ih ne vide Unproforci, kada upale reflektore. Šverceri kroz lijevak ubacuju razbijena jaja u kanistre, da bi ih mogli prenijeti preko piste.
• Izašlo evropsko izdanje “Oslobođenja”.
• Obnovljen rad srpskog humanitarnog društva “Dobrotvor”.


• Bosanski Srbi spriječili dolazak poslanika na Republičku skupštinu u grad.
• “Adra”, adventističko humanitarno društvo, najbolja veza za unošenje ličnih paketa u grad.


• U srebreničkoj humanitarnoj krizi, francuski general Morillon ostao sa stanovništvom u Srebrenici, sve dok ne prođe humanitarni konvoj u grad, čiji ulazak sprječavaju trupe bosanskih Srba.
• U Sarajevu održan rok-koncert “Help Bosnia Now!”
• Međunarodni Centar za mir uputio poziv gradonačelnicima svijeta protiv podjele grada.


• U gradu, na zidnim oglasima, građani mogu saznati o ponudi i potražnji roba svih vrsta.


• 85 % BH privrede uništeno.


• U Njujorku, delegacija BiH obustavila pregovore, dok traju napadi bosanskih Srba na Srebrenicu i Sarajevo. Njujork, 19. mart 1993. U Njujorku, predsjednik Izetbegović prekinuo mirovne pregovore. Obavijestio kopredsjedavajuće konferencije, Vancea i Owena, da ne može nastaviti mirovne pregovore dok se pojačava srpska agresija protiv Srebrenice i bjesni jedan od najžešćih napada na Sarajevo.


• U Sarajevu, suđenje bosanskom Srbinu Borislavu Heraku za zločine protiv čovječnosti. Sudija, Fahrudin Teftedarija.
• U Kamernom teatru 55, bezbjednom od udara granata, održan koncert “Najljepše melodije svijeta”.
• Proljeće dolazi ranije nego obično: 20. marta, u 15 sati i 42 minute.


• Francuski general Morillon, komandant UNPROFOR-a, postao počasni građanin Srebrenice. Tom prilikom je izjavio: “Osjećam se kao kralj, ljudi me obožavaju.”
• Stigla humanitarna pomoć u Srebrenicu. Građani Srebrenice se u stampedu ustremljuju na padobrane sa humanitarnom pomoći koju izbacuju avioni. Mnogi su stradali, ugušeni, ubijeni, pregaženi.
• NATO uspostavio kontrolu u Jadranskom moru.


• Teški artiljerijski napad na grad.
• Dječija ambasada dodijelila maskotu “Zlatni čupko” generalu Morillonu.


• SAD će učestvovati u očuvanju mira, ako zaraćene strane pristanu na mirovni proces.
• NATO će poslati 60.000 vojnika, ako se postigne mirovni sporazum.
• Njujork, 26. mart 1993. U Njujorku okončani pregovori o BiH. Predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, potpisao dokument o mapama kao i prelazna rješenja za Republiku BiH, iz Vance-Owenovog mirovnog plana.Prelazna rješenja potpisao i vođa bh Hrvata, Mate Boban. Radovan Karadžić odbio potpisati oba ova sporazuma.


• Predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, prihvatio Vance-Owenov plan. Predsjednik Bill Clinton, čestitao na mudrom potezu.


• Proglašeno primirje. Početak primirja u 12 sati.
• U Kamernom teatru 55 održana “Molitva za mir”.
• Bosanski Srbi se protive njemačkom učešću u operaciji “Padobran”, u dostavi humanitarne pomoći.


• Bosanskim Srbima dat rok od 10-15 dana, da potpišu mirovni sporazum. Rusija na njih vrši diplomatski pritisak. Izjava Alije Izetbegovića: “Plan je loš, ali najbolji za prestanak rata u Bosni i Hercegovini.”


• U Sarajevu obnovljen rad srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”.


Knjižare

Rade dvije i Klub knjige Veselin Masleša – u kojima se brzo smanjuje broj i izbor knjiga. Svi izlozi na knjižarama su polomljeni ali niko ne krade knjige. Skladište najveće izdavačke kuće u Sarajevu sada je na okupiranoj teritoriji. Sudbina tih knjiga je nepoznata. Primjetan je sve veći interes za knjige na stranim jezicima i rječnike. Izgleda da je svako zainteresovan za svjetske jezike. Cijena nije važna.

Zlatko Dizdarević
Rođen u Sarajevu. Bio novinar i urednik u listovima “Oslobođenje”, “Nedjelja”. Prije rata bio dopisnik sa Srednjeg istoka (Kairo, Bejrut).

OPSADA
Bio prvi urednik ratnog “Oslobođenja”. Objavio knjige: “Ratni dnevnik”, “Portreti”, “Tišina i ništa drugo”. Nagrade: “Godišnja nagrada 1992”- Reporteri bez granica; “Bruno Krajski”- nagrada za ljudska prava, Beč 1993; “Premio Capri”- godišnja književna nagrada u Italiji 1994. Dopisnik je magazina “Time”, “La Republica” i “Frankfurter rundschau”.

Ako postoji život poslije života, u kom biste se obliku vratili?
Ponovo kao ljudsko biće. Kao Zlatko Dizdarević, sa malo više pameti, ako je moguće.

Kako biste opisali savršenu sreću?
Biti građanin “ovog” Sarajeva.

Šta je vaš najveći gubitak?
Život kojim sam živio prije rata.

Šta je vaš najveći dobitak?
Očuvanje lične slobode.

Kad i gdje ste bili najsrećniji?
Kad sam shvatio da su moji sinovi prihvatili sarajevski sistem vrijednosti i sarajevsku tačku gledanja.

Koje su vaše izgubljene iluzije?
Nemam ih, samo mi je malo žao ljudi u koje sam vjerovao, i koji su završili kao jadni pojedinci.

Opišite svoj dan i posao.
Opstanak, pisanje, kafana.

Sarajevo?
To je privilegija.

Koje riječi više ne koristite?
Nema takvih riječi.

Po vašem mišljenju, da li je moral vrlina?
Naravno da jeste.

Gdje biste voljeli da živite?
U “ovom” Sarajevu ili na Sinaju.

Kako ste preživjeli?
Uvjerenje da mogu i da ću preživjeti.

Čega se plašite?
Usamljenosti.

Da li prošlost postoji za vas?
Naravno, volim prošlost.

Ovo je kraj civilizacije. Kako će izgledati slijedeća?
Bijedna.

Možete li nam dati recept za mentalno zdravlje?
Nema recepta, trebaš vjerovati u svoje sposobnosti i ne smiješ pognuti kičmu. Niko toga nije vrijedan.

Kako želite da umrete?
Ne znam. Mislim, bezbolno.

Trebate li nadu da biste preživjeli?
Dobro je nadati se, ali da to nije nešto spolja što nam neko treba dati.

Kako je izgledala ’92, kako ’93, kako ’94?
Bili smo ludi, onda razočarani i konačno realni i jaki.

Kako biste nazvali ovaj period svog života?
Dramatično i surovo.

Vaša poruka s kraja svijeta, iz zemlje posljednjih stvari?
Svijetu: Bijedan si, nemaš muda i zato ćeš umrijeti sam i tužan. Žao mi te je.

Volite li život i šta je život uopšte?
Nemam pojma šta je to, ali ga volim, mislim zato što drugi ne vladaju njim.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA