OSLOBOĐENJE LIST GODINE U SVIJETU // 02. 1993.
NADA SALOM // NOVINAR ““OSLOBOĐENJA”
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Februar 1993

Nada Salom
Novinar “Oslobođenja”
OSLOBOĐENJE LIST GODINE U SVIJETU

‘21. februara 1993. godine mi smo zaista saznali da smo proglašeni za list godine u svijetu za 1992. godinu. Ni tada mnogi od nas zapravo nisu bili ni svjesni ni uvjeta u kojima radimo, ni nagrada koje su stizale od te godine pa do kraja rata. Možda sam ih ja lično postala svjesna, negdje tek… negdje ovih mjeseci po povratku u tu srušenu zgradu kraj koje se danas slikaju vojnici koji dolaze u novim grupama. Možda je to jedini objekat koji je ostao kao svjedok zapravo užasa koji se dešavao štampi, “Oslobođenju”, kolegama sa Radija, sa Televizije. Kao i svi smo radili u nekim improvizovanim redakcijama na nekoliko mjesta. I zapravo nikome nije bilo ni jasno u kakvim se zapravo uslovima radi. Bilo je jedino važno da novine izađu. Tako se jedanput dogodilo da je samo jedan naš stariji kolega uspio da u zapaljenoj zgradi izda četiri stranice “Oslobođenja”. Dakle, nikada se nije desilo da list nije izašao. A uslova i nagrada možda smo tek sada svjesni. Sada kada su se pomalo i glave ohladile. Postali smo svjesni da smo učinili dosta i da za sve te formulacije o tome da smo radili prije svega svi zajedno, svih nacionalnosti. Tako se i zove neka od nagrada koju smo dobili, “Novinari svih nacionalnosti”, da smo zadržali koncept, odnosno da smo se borili za slobodu. Slobodu štampe, slobodu svog izraza, pa onda u svakom slučaju i slobodu ove zemlje. Dakle, sve te neke velike riječi su došle poslije. I tek sada kada čovjek stane vidi zapravo šta je radio, svjestan da je i znao ’92. da će proći kroz taj pakao. Svi oni koji su ga izdržali u “Oslobođenju”, pa i ja, ponovo bismo ga prošli.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

FEBRUAR 1993



• Iz Ženeve pregovori sele u Njujork.
• Sarajevo je u krugu od pet obruča :
1. Vojska bosanskih Srba 2.UN 3. HVO 4. Crna berza 5. Aktuelna vlast


• Bosanski Srbi granatiraju pogrebne povorke, sahrane i bolnice u Sarajevu.
• Vinko Puljić, katolički poglavar BiH, susreo se sa Papom. Iz Sarajeva je prenio Papinu poruku svijetu: “Zaustavite divljaštvo, neka ljudsko pobijedi!”


• Lord Robert Owen istupa protiv SAD, koje odbijaju plan koji ide na ruku bosanskim Srbima.
• SUBNOR, Savez boraca iz Drugog svjetskog rata, uputio apel članstvu da se bore protiv fašizma, genocida i etničkog čišćenja, a za zajednički život.
• Savjet bolesnicima: Ako idete u ambulantu, ponesite jednu cjepanicu jer je stanje sa grijanjem kritično.


• U gradu vlada ratna hiperinflacija.
• Međunarodni Centar za mir primio predstavnike Helsinškog građanskog foruma iz Francuske koji treba da posmatraju situaciju u Sarajevu, a onda da izvijeste evropsku i svjetsku javnost da li u Sarajevu postoji građansko društvo.


• Obustavljeni UNHCR letovi.
• Počeo rad srednjih škola u mjesnim zajednicama, poslovnim prostorima, stanovima.
• Radio “Studio 99” objavio vijest o podjeli grada. Slušaoci se uspaničeno javljali u kontakt program. U gradu je bio Vance-Owenov posrednik. Od njega je dobijena ta informacija.


• Na aerodromskoj pisti ubistva i ranjavanja. U toku pretrčavanja preko piste UNPROFOR reflektorima osvjetljava pistu, a bosanski Srbi gađaju pokretnu metu. Onda slijedi UN procedura: Otkriveni treba da uđu u vozilo UN. “Plavci” ih vraćaju tamo odakle su pošli ili došli.
• Proglašeni najbolji sportisti BiH u '92. godini: šahisti Vesna Bašagić i Ivan Sokolov.


• Skupština grada donijela odluku da Sarajlije, u znak solidarnosti sa građanima Istočne Bosne, ne primaju humanitarnu pomoć sve dok i u Istočnu Bosnu ne stignu humanitarni konvoji.


• Otvoreno prvo ratno kino “Obala”. Projekcije se održavaju u sarajevskim podrumima.
• Zbog odbijanja Gradske vlade da preuzme humanitarnu pomoć, roba leži na aerodromskoj pisti. Piloti odbijaju da slijeću zbog gomila neisporučene hrane.


• “Oslobođenje” posjetila Bianca Jagger.
• Stigla odluka UNHCR-a, iz Ženeve: Vladini zvaničnici ne mogu se voziti avionima UN. Prošlog mjeseca, Ženeva je odobrila domaćim novinarima korištenje UN letova iz opkoljenog grada.
• Civilna zaštita od gradskih vlasti traži dva kontejnera za zaštitu Sarajlija od snajpera na raskršćima. Civilna zaštita ih ne može prevući, jer nema nafte.


• Sadako Ogata, najviši zvaničnik UNHCR-a, stopirala humanitarnu pomoć za BiH, dok Izvršni odbor grada ne promijeni svoju odluku o neprimanju humanitarne pomoći u znak solidarnosti sa građanima Istočne Bosne. Kada promijene odluku vazdušni most će opet biti uspostavljen.
• Njujork, 20. februar 1993. Savjet bezbjednosti UN jednoglasno usvojio novu rezoluciju, koja se odnosi na produženje mandata 13 000 plavih šljemova u Hrvatskoj. Ova rezolucija predviđa privremeno produženje mandata UN do 31. marta. Rezolucija 807 nalaže generalnom sekretaru UN da obezbijedi dodatno naoružanje u cilju povećavanja odbrambenih mogućnosti i dozvoljava, pozivajući se na paragraf 7 Povelje UN upotrebu oružja u slučaju napada na pripadnike mirovnih snaga. Osim toga, privremeno produženje mandata podrazumijeva iste zadatke mirovnih snaga kao i dosadašnja dva mandata, što znači neutralizaciju teškog naoružanja i odgovarajuće povlačenje zaraćenih strana.


• “Oslobođenje” proglašeno za list godine u svijetu.
• Probijena informativna blokada TVBiH - u program se uključio Studio Zenica, direktno u TV dnevnik.


• Na okupljanjima širom svijeta, u znak protesta protiv nemoći EZ i UN da zaustave krvavu agresiju u Bosni, pojavili se posteri: “U Bosni umire Evropa”.
• Njujork, 22. februar 1993. Savjet bezbjednosti UN usvojio novu rezoluciju o formiranju Međunarodnog suda za ratne zločine na teritoriji bivše Jugoslavije. Prema tekstu rezolucije, razmatraće se svi ratni zločini učinjeni na prostoru bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. godine. Pred ovim sudom će odgovarati svi oni koji su osumnjičeni za ratne zločine, masovna ubistva, silovanja, etničko čišćenje i druge delikte protiv humanosti.
• Izvršni odbor grada prekinuo bojkot humanitarne pomoći.
• “Alsace paketi” stigli u Sarajevo. To je do sada najveći humanitarni konvoj koji je stigao u Sarajevo.


Novine

Dnevnik Oslobođenje koji se priprema u potpuno razorenoj zgradi. Kada nema dovoljno papira štampa se u malom tiražu, a prodavci novina lijepe listove na fasade. Mogu se nabaviti i Ratni Dani i Blic, magazin Tenis, Magazin Udruženja arhitekata. Putnici mogu donijeti u grad stare primjerke dnevnih i sedmičnih listova iz bivše Jugoslavije i drugih zemalja. Te novine kruže iz kuće u kuću.

Novine

Zgrada novinsko-izdavačkog preduzeća “Oslobođenje” danas je hrpa kamenja. Međutim, dnevnik “Oslobođenje” još uvijek izlazi. Broj strana, tiraž, boja i štampa zavise od okolnosti. Ali se štampa, kao i prije, u skloništu, pod ruševinama, a prodaju ga novinari.
“Oslobođenje” je dobilo veliki broj međunarodnih nagrada, uključujući i ovogodišnju, nagradu Sakharov za slobodu misli.
Postoje i “Ratni dani”, list u privatnom vlasništvu, a ove jeseni pojavio se još jedan privatni nedjeljnik – “Blic”.
U gradu izlaze još neki specijalizovani listovi: “Ljiljan”, “Muslimanski glas”, List jevrejske zajednice, pa čak i “Tenis” za ljubitelje ovog sporta.

Nada Salom
Djevojačko prezime Potočnik (1947). Završila Flozofski fakultet (jugoslovenska književnost) u Sarajevu. Jednu godinu radila kao nastavnik, a od 1972. radi u kulturnoj rubrici “Oslobođenja”.

OPSADA
Poslije 13. maja 1992. radila u ratnom “Oslobođenju” kao ratni reporter, a poslije 1993. uglavnom je pratila kulturna zbivanja. Od septembra 1993. takođe je radila kao glavni urednik “Cankarjeve zore”, slovenačkog magazina za kulturu.

Ako postoji život poslije života, u kom biste se obliku vratili?
Ljudskom, uprkos svemu.

Kako biste opisali savršenu sreću?
Da li nešto tako postoji?

Šta je vaš najveći gubitak?
Putovanje u Englesku, Španiju, Ameriku, Njemačku, Švedsku, Izrael, Hrvatsku, Srbiju… moji najbliži, prijatelji, neki od njih već dolaze da me posjete.

Šta je vaš najveći dobitak?
-

Kad i gdje ste bili najsrećniji?
U Londonu, od 16. do 30. januara 1994.

Koje su vaše izgubljene iluzije?
Nikad nisam imala iluzija, vjerovala sam u život koji sam živjela do maja 1992.

Opišite svoj dan i posao.
-

Sarajevo?
Sudbina i izbor.

Koje riječi više ne koristite?
Još uviek koristim one od prije, ali ponekad isprazno zvuče.

Po vašem mišljenju, da li je moral vrlina?
Jeste.

Gdje biste voljeli da živite?
U Sarajevu, i ako doživim penziju, na moru.

Kako ste preživjeli?
Radeći, od najbanalnijih poslova do učenja.

Čega se plašite?
Mraka i insekata.

Da li prošlost postoji za vas?
Da!!!

Ovo je kraj civilizacije. Kako će izgledati slijedeća?
Ne mislim da je ovo kraj.

Možete li nam dati recept za mentalno zdravlje?
Rad.

Kako želite da umrete?
Prirodnom smrću.

Trebate li nadu da biste preživjeli?
Da.

Kako je izgledala ’92, kako ’93, kako ’94?
Kao kod mnogih, izgubljen osjećaj za vrijeme, stoga “traženje izgubljenog vremena”.

Kako biste nazvali ovaj period svog života?
Najdragocjeniji.

Vaša poruka s kraja svijeta, iz zemlje posljednjih stvari?
“Ostaću ovdje. Neka nas ova bol podsjeti na nas. Prepoznaćemo se po tome kasnije, ako Kasnije uopšte postoji” (Cassandra, Christa Wolf).

Volite li život i šta je život uopšte?
Volim ga. U početku Bog stvori nebo i zemlju. I zemlja bi bez oblika i pusta i tama bi iznad ambisa, i Božiji duh se diže iznad vode. I Bog reče: neka bude svjetlo. I bi svjetlo…

“OSLOBOĐENJE”

U ljeto 1992. veliki neboder, zgrada novinsko-izdavačke kuće “Oslobođenje”, pogođen je sa 10 zapaljivih granata i počeo je gorjeti. Zgrada je bila sistematski uništavana svakodnevnim granatiranjem. Uprkos tome, čak i u vrijeme požara i najgoreg granatiranja, štamparija u podrumu zgrade štampala je novine svaki dan. Novinari su ulazili i izlazili iz goruće zgrade, noseći svežnjeve novina koje su raznosili po gradu.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA