OSLOBOĐENJE NA FRANCUSKOM // 01. 1993.
ZLATKO DIZDAREVIĆ // NOVINAR ““OSLOBOĐENJA”
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Januar 1993

Zlatko Dizdarević
Novinar “Oslobođenja”
OSLOBOĐENJE NA FRANCUSKOM

‘18. januara ’93. izašlo je “Oslobođenje” na francuskom, i ne samo na francuskom nego na jako mnogo stranih jezika, u jako mnogo zemalja u svijetu. Međutim, “Reporteri bez granica” su bili prvi. Oni su zaista prvi došli u Sarajevo. Prvi su nam donijeli radio-stanicu, sa kojom smo uspostavljali veze sa svijetom. Prvi su nam obezbijedili nešto papira, prvi su nam donijeli nešto hrane. I čini mi se iz ove perspektive, zaista, da njih nije bilo u tim kritičnim danima, “Oslobođenje” ne bi moglo da preživi. Jedna od prvih njihovih ideja koju su realizovali bilo je “Oslobođenje” na francuskom jeziku, koje je izašlo u Parizu i koje nas je približilo svijetu.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

JANUAR 1993


• Generalni sekretar UN, Boutros Boutros-Ghali, stigao u Sarajevo. Protesti Sarajlija pred Predsjedništvom zbog politike UN u Bosni.
• MUP počeo sa izdavanjem novih ličnih karata. Od toka ratnih dejstava zavisi rok važenja lične karte. Štampa se na području BiH. Za dobijanje lične karte potrebna dva svjedoka ukoliko su od ratnih dejstava uništeni dokumenti oko utvrđivanja identiteta.


• U 1992. godini prosječni Sarajlija je živio na hljebu. Poređenja radi, prosječni Evropljanin u jednoj godini pojede 55 kg. hljeba, a prosjek Sarajlije u '92. godini je 180 kg. hljeba.
• Ženeva, 2. januar 1993. U Ženevi se održava mirovna konferencija o Bosni i Hercegovini. Učesnici konferencije: Mate Boban, Alija Izetbegović i Radovan Karadžić, te vojni komandanti Sefer Halilović, Milivoj Petković i Ratko Mladić. Na sastanku prisutni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić.


• UNPROFOR objavio podatke o prelascima Sarajlija preko aerodromske piste, zbog bježanja iz okupiranog grada: U novembru '92. godine bila su 3.879 pokušaja; u decembru '92., 6.653 pokušaja; na Novu godinu 1993, 339 pokušaja; 2. januara 1993, 346 pokušaja.


• Na sarajevskoj Porođajnoj klinici, porođaji se obavljaju uz svjetlost svijeća. Niko im ne dolazi, niko im ne pomaže.
• U sarajevskom naselju Dobrinja funkcioniše ekspozitura “Kreditne banke”. Envera Karkin, službenica banke, kaže: “Raditi bilo šta, samo ne pasti u depresiju, sve je u funkciji odbrane. Ja sam sa vozačem probila barikadu između Dobrinje i grada i vratila se u blokiranu Dobrinju. To je bila prva pošiljka novca koja je stigla u blokiranu Dobrinju. Osjećam se bezbjednije na Dobrinji nego u gradu, jer poznajem svaki ćošak.”
• Dobrinjci sami štampali “Večernje novine” i “Oslobođenje” - te primjerke čuvaju za muzej. To su fax kopije 20/30 primjeraka tih novina koje su primili iz grada.
• Vremenska prognoza: HLADNO.
• Ženeva, 4. januar 1993. Mirovni pregovori u Ženevi: predsjednik Jugoslavije, Dobrica Ćosić, zajedno sa predsjednikom Hrvatske, Franjom Tuđmanom, zalaže se za bh konfederaciju sastavljenu iz tri dijela. Predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović i lider SDS-a, Radovan Karadžić, pregovarali tri sata uz medijatore, ali bez napretka. Alija Izetbegović izjavio: “Hoću da se zna da se mi nikada nismo zalagali za etnički princip podjele.”


• Stigli lični “Politikini paketi”, iz Beograda. U kinu "Partizan" objavljeni spiskovi onih kojima su upućeni.
• Fondacija Soros dala 50.000.000 $ u humanitarne svrhe za pomoć BiH.
• U toku je promjena imena gradskih ulica.
• UNHCR objavio izvještaj o tome koliko bosanski Srbi uzimaju sebi od svakog humanitarnog konvoja koji dolazi u Sarajevo.
• Održana promocija idejnih rješenja prvih poštanskih bh maraka.


• Proslavljen pravoslavni Božić.
• Dnevni raport UNHCR-a o prelascima preko aerodromske piste: 558 pokušaja, neki ljudi pokušavaju preći svake noći.
• Hladno je. U toku je sječa drveća u sarajevskim parkovima, za potrebe grijanja.
• Sarajevske mjesne zajednice vrše raspodjelu humanitarne pomoći u krugovima. Npr.: Da bi što prije zatvorile IX krug i ušle u X krug, zajednice uzimaju manju količinu hrane za podjelu od predviđene i tako nanose štetu građanima, jer nadoknade nema u narednim krugovima.


• Predsjednik Vlade BiH Hakija Turajlić ubijen na putu za Sarajevski aerodrom u UN vozilu. Ubile su ga trupe bosanskih Srba. Predsjedništvo BiH smatra odgovornim UNPROFOR, jer je predsjednik Turajlić bio pod njihovom zaštitom. Pukovnik UN, Sartr, koji je bio u pratnji vozila, nije na raspolaganju MUP-u Sarajevo za vođenje istrage.
• Centar za mir primio tim “Direktne akcije”, koji dijele pomoć direktno adresantima, bez posrednika, te stoga nisu u dobrim odnosima sa UNHCR-om. Mobilnost je njihova najbolja osobina.
• Izložba slikara Afana Ramića: “Ratni dokumenti '92”. Slikar je u svojim radovima reinkarnirao zapaljene zgrade Pošte, Vijećnice, Olimpijskog muzeja, “Oslobođenja”.
• Penzije veće za 32,3 %, a isplata ovisi od struje ili nafte, kako bi službenici mogli napraviti obradu.


• Ženeva, 15. januar 1993. Na mirovnim pregovorima u Ženevi, bosanskim Srbima dat rok od šest dana da prihvate mirovni plan.


• Bosanski Srbi bacili granatu na red za vodu kod “Sarajevske Pivare”. Svjetske TV stanice puštaju samo ton, bez slike ovog strašnog masakra.
• Održan izbor za pjesmu koja treba predstavljati BiH na takmičenju “Evrovizija '93”. Žiri je preslušao demo snimke.
• Postavljena pumpa za vodu u Novom Sarajevu.
• Povodom 32 g. šahovskog kluba “Bosna”, održan šahovski turnir “Cugeraša”.


• Francuski filozof Henri Bernard Levy i francuski humanitarni radnik Bernard Couchner postali počasni doktori Sarajevskog Univerziteta, zbog zasluga za pomoć i angažman za BiH.


• Glavni stožer hrvatskih jedinica u BiH, HVO, donio odluku o sprovođenju ženevskih odluka, po zamišljenim linijama provincijskih granica. Tom provedbom, Armija BiH je postala neprijateljska vojska. OSBiH izdala uputstva jedinicama kako da se ponašaju.
• “Oslobođenje” izašlo na francuskom jeziku, kao podrška jedinstvenom naporu da se list štampa svakog dana u gradu pod opsadom.


• Hrvatsko rukovodstvo i svi hrvatski službenici u vladinim organima preko noći napustili grad. Ta odluka se odnosi na njihovo tumačenje provedbe Ženevskih pregovora.


• Vinko Puljić, poglavar Katoličke crkve u BiH, pozvao Papu da dođe u Sarajevo.


• Na Skupštini bosanskih Srba prihvaćen Ženevski sporazum.
• Bill Clinton postao novi predsjednik SAD.
• Saudijska Arabija, Turska i Iran žele saradnju sa Zapadom u slučaju Bosna.
• Zaustavljen konvoj na Ilidži.
• Otvorena izložba slika.
• Teško stanje na Onkološkoj klinici u Sarajevu.
• Reditelj Nedžad Begović priprema animirani film “Čupavac”. Njegov junak je nastao tako što ga je reditelj crtao na foliji prislonjenoj na prozor.


• Delegacija HDZ BiH stigla u Sarajevo, sa međunarodnim medijatorima, Robertom Owenom i Cyrus Vanceom, da potpišu primirje između pripadnika hrvatskih snaga i Armije BiH.
• Okružno tužilaštvo u Sarajevu zatražilo lišavanje imuniteta Louisa Meckenzija, bivšeg komandanta UNPROFOR-a.


• Juka Prazina na Igmanu. Maltretira pripadnike OSBiH. Potom se dao u bjekstvo. Izdata potjernica za njim.


• Pismo “Pen centra” BiH svjetskom “Pen centru” da pomognu pisanjem tekstova ili posjetom Sarajevu.


• Cijene na sarajevskim pijacama:
Jedna penzija = 2 jaja
Borac OSBiH ima platu 20.000 din. = 4 kafe u kafiću ili kutija cigareta
1 kg.junećeg mesa = 50 DEM.
• Havarije u “Toplani” i “Vodovodu”.


• Protest roditelja boraca specijalne jedinice Juke Prazine ispred Predsjedništva, sa pitanjem: “Gdje su nam sinovi?” Ovi momci su pritvoreni i nalaze se u kasarni OSBiH u Tarčinu.
• Nastupio prekid vatre HVO - ABiH
• UNPROFOR prebacio Arhiv franjevaca Slovenije iz 1357. u Ljubljanu, uz brojne teškoće i opasnosti. Arhiv je bio dio izložbe o franjevcima, postavljene prije opsade grada.


• Juka Prazina, sa HVO milicijom, postavio barikade u Jablanici i Konjicu.
• Ženeva, 31. januar 1993. Pregovori u Ženevi: Mate Boban, predsjednik takozvane Herceg-Bosne, potpisao sve tri predložene mape. Državna delegacija BiH nije potpisala mapu o podjeli Republike BiH na 10 provincija i vojni sporazum. Bosanski Srbi nisu ništa potpisali.

Novine

Dnevnik Oslobođenje koji se priprema u potpuno razorenoj zgradi. Kada nema dovoljno papira štampa se u malom tiražu, a prodavci novina lijepe listove na fasade. Mogu se nabaviti i Ratni Dani i Blic, magazin Tenis, Magazin Udruženja arhitekata. Putnici mogu donijeti u grad stare primjerke dnevnih i sedmičnih listova iz bivše Jugoslavije i drugih zemalja. Te novine kruže iz kuće u kuću.

Novine

Zgrada novinsko-izdavačkog preduzeća “Oslobođenje” danas je hrpa kamenja. Međutim, dnevnik “Oslobođenje” još uvijek izlazi. Broj strana, tiraž, boja i štampa zavise od okolnosti. Ali se štampa, kao i prije, u skloništu, pod ruševinama, a prodaju ga novinari.
“Oslobođenje” je dobilo veliki broj međunarodnih nagrada, uključujući i ovogodišnju, nagradu Sakharov za slobodu misli.
Postoje i “Ratni dani”, list u privatnom vlasništvu, a ove jeseni pojavio se još jedan privatni nedjeljnik – “Blic”.
U gradu izlaze još neki specijalizovani listovi: “Ljiljan”, “Muslimanski glas”, List jevrejske zajednice, pa čak i “Tenis” za ljubitelje ovog sporta.

Zlatko Dizdarević
Rođen u Sarajevu. Bio novinar i urednik u listovima “Oslobođenje”, “Nedjelja”. Prije rata bio dopisnik sa Srednjeg istoka (Kairo, Bejrut).

OPSADA
Bio prvi urednik ratnog “Oslobođenja”. Objavio knjige: “Ratni dnevnik”, “Portreti”, “Tišina i ništa drugo”. Nagrade: “Godišnja nagrada 1992”- Reporteri bez granica; “Bruno Krajski”- nagrada za ljudska prava, Beč 1993; “Premio Capri”- godišnja književna nagrada u Italiji 1994. Dopisnik je magazina “Time”, “La Republica” i “Frankfurter rundschau”.

Ako postoji život poslije života, u kom biste se obliku vratili?
Ponovo kao ljudsko biće. Kao Zlatko Dizdarević, sa malo više pameti, ako je moguće.

Kako biste opisali savršenu sreću?
Biti građanin “ovog” Sarajeva.

Šta je vaš najveći gubitak?
Život kojim sam živio prije rata.

Šta je vaš najveći dobitak?
Očuvanje lične slobode.

Kad i gdje ste bili najsrećniji?
Kad sam shvatio da su moji sinovi prihvatili sarajevski sistem vrijednosti i sarajevsku tačku gledanja.

Koje su vaše izgubljene iluzije?
Nemam ih, samo mi je malo žao ljudi u koje sam vjerovao, i koji su završili kao jadni pojedinci.

Opišite svoj dan i posao.
Opstanak, pisanje, kafana.

Sarajevo?
To je privilegija.

Koje riječi više ne koristite?
Nema takvih riječi.

Po vašem mišljenju, da li je moral vrlina?
Naravno da jeste.

Gdje biste voljeli da živite?
U “ovom” Sarajevu ili na Sinaju.

Kako ste preživjeli?
Uvjerenje da mogu i da ću preživjeti.

Čega se plašite?
Usamljenosti.

Da li prošlost postoji za vas?
Naravno, volim prošlost.

Ovo je kraj civilizacije. Kako će izgledati slijedeća?
Bijedna.

Možete li nam dati recept za mentalno zdravlje?
Nema recepta, trebaš vjerovati u svoje sposobnosti i ne smiješ pognuti kičmu. Niko toga nije vrijedan.

Kako želite da umrete?
Ne znam. Mislim, bezbolno.

Trebate li nadu da biste preživjeli?
Dobro je nadati se, ali da to nije nešto spolja što nam neko treba dati.

Kako je izgledala ’92, kako ’93, kako ’94?
Bili smo ludi, onda razočarani i konačno realni i jaki.

Kako biste nazvali ovaj period svog života?
Dramatično i surovo.

Vaša poruka s kraja svijeta, iz zemlje posljednjih stvari?
Svijetu: Bijedan si, nemaš muda i zato ćeš umrijeti sam i tužan. Žao mi te je.

Volite li život i šta je život uopšte?
Nemam pojma šta je to, ali ga volim, mislim zato što drugi ne vladaju njim.

“OSLOBOĐENJE”

U ljeto 1992. veliki neboder, zgrada novinsko-izdavačke kuće “Oslobođenje”, pogođen je sa 10 zapaljivih granata i počeo je gorjeti. Zgrada je bila sistematski uništavana svakodnevnim granatiranjem. Uprkos tome, čak i u vrijeme požara i najgoreg granatiranja, štamparija u podrumu zgrade štampala je novine svaki dan. Novinari su ulazili i izlazili iz goruće zgrade, noseći svežnjeve novina koje su raznosili po gradu.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA