ŽIVOT U HOTELU ‘HOLIDAY INN’ // 01. 1993.
JADRANKO PRLIĆ // ZAMJENIK PREMIJERA VLADE FEDERACIJE BIH
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Januar 1993

Jadranko Prlić
Zamjenik premijera Federacije BiH / ministar odbrane Federacije BiH
ŽIVOT U HOTELU ‘HOLIDAY INN’

‘Otprilike bih tu atmosferu usporedio sa atmosferom u Kazablanci u istoimenom filmu u kojem je svijet dolazio, a još više pokušavao otići. U koji nije mogao svako ući. Dakle, bile su dosta snažne sigurnosne provjere da se uopće uđe u Holiday Inn, koji je ipak bio nešto bolje opskrbljen. Inače sam dolazak i izlazak iz Holiday Inna bio je čak u određenim fazama rata sigurnosno najopasniji dio boravka u Sarajevu. Jer upravo ispred hotela se nalazila i ta Aleja snajpera. I mi smo često, sa prozora sa strane Holiday Inna, jer s te strana sobe nisu uopće bile izdavane, koja je bila okrenuta prema Grbavici, mogli vidjeti uživo kako stradaju građani Sarajeva.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

JANUAR 1993


• Generalni sekretar UN, Boutros Boutros-Ghali, stigao u Sarajevo. Protesti Sarajlija pred Predsjedništvom zbog politike UN u Bosni.
• MUP počeo sa izdavanjem novih ličnih karata. Od toka ratnih dejstava zavisi rok važenja lične karte. Štampa se na području BiH. Za dobijanje lične karte potrebna dva svjedoka ukoliko su od ratnih dejstava uništeni dokumenti oko utvrđivanja identiteta.


• U 1992. godini prosječni Sarajlija je živio na hljebu. Poređenja radi, prosječni Evropljanin u jednoj godini pojede 55 kg. hljeba, a prosjek Sarajlije u '92. godini je 180 kg. hljeba.
• Ženeva, 2. januar 1993. U Ženevi se održava mirovna konferencija o Bosni i Hercegovini. Učesnici konferencije: Mate Boban, Alija Izetbegović i Radovan Karadžić, te vojni komandanti Sefer Halilović, Milivoj Petković i Ratko Mladić. Na sastanku prisutni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić.


• UNPROFOR objavio podatke o prelascima Sarajlija preko aerodromske piste, zbog bježanja iz okupiranog grada: U novembru '92. godine bila su 3.879 pokušaja; u decembru '92., 6.653 pokušaja; na Novu godinu 1993, 339 pokušaja; 2. januara 1993, 346 pokušaja.


• Na sarajevskoj Porođajnoj klinici, porođaji se obavljaju uz svjetlost svijeća. Niko im ne dolazi, niko im ne pomaže.
• U sarajevskom naselju Dobrinja funkcioniše ekspozitura “Kreditne banke”. Envera Karkin, službenica banke, kaže: “Raditi bilo šta, samo ne pasti u depresiju, sve je u funkciji odbrane. Ja sam sa vozačem probila barikadu između Dobrinje i grada i vratila se u blokiranu Dobrinju. To je bila prva pošiljka novca koja je stigla u blokiranu Dobrinju. Osjećam se bezbjednije na Dobrinji nego u gradu, jer poznajem svaki ćošak.”
• Dobrinjci sami štampali “Večernje novine” i “Oslobođenje” - te primjerke čuvaju za muzej. To su fax kopije 20/30 primjeraka tih novina koje su primili iz grada.
• Vremenska prognoza: HLADNO.
• Ženeva, 4. januar 1993. Mirovni pregovori u Ženevi: predsjednik Jugoslavije, Dobrica Ćosić, zajedno sa predsjednikom Hrvatske, Franjom Tuđmanom, zalaže se za bh konfederaciju sastavljenu iz tri dijela. Predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović i lider SDS-a, Radovan Karadžić, pregovarali tri sata uz medijatore, ali bez napretka. Alija Izetbegović izjavio: “Hoću da se zna da se mi nikada nismo zalagali za etnički princip podjele.”


• Stigli lični “Politikini paketi”, iz Beograda. U kinu "Partizan" objavljeni spiskovi onih kojima su upućeni.
• Fondacija Soros dala 50.000.000 $ u humanitarne svrhe za pomoć BiH.
• U toku je promjena imena gradskih ulica.
• UNHCR objavio izvještaj o tome koliko bosanski Srbi uzimaju sebi od svakog humanitarnog konvoja koji dolazi u Sarajevo.
• Održana promocija idejnih rješenja prvih poštanskih bh maraka.


• Proslavljen pravoslavni Božić.
• Dnevni raport UNHCR-a o prelascima preko aerodromske piste: 558 pokušaja, neki ljudi pokušavaju preći svake noći.
• Hladno je. U toku je sječa drveća u sarajevskim parkovima, za potrebe grijanja.
• Sarajevske mjesne zajednice vrše raspodjelu humanitarne pomoći u krugovima. Npr.: Da bi što prije zatvorile IX krug i ušle u X krug, zajednice uzimaju manju količinu hrane za podjelu od predviđene i tako nanose štetu građanima, jer nadoknade nema u narednim krugovima.


• Predsjednik Vlade BiH Hakija Turajlić ubijen na putu za Sarajevski aerodrom u UN vozilu. Ubile su ga trupe bosanskih Srba. Predsjedništvo BiH smatra odgovornim UNPROFOR, jer je predsjednik Turajlić bio pod njihovom zaštitom. Pukovnik UN, Sartr, koji je bio u pratnji vozila, nije na raspolaganju MUP-u Sarajevo za vođenje istrage.
• Centar za mir primio tim “Direktne akcije”, koji dijele pomoć direktno adresantima, bez posrednika, te stoga nisu u dobrim odnosima sa UNHCR-om. Mobilnost je njihova najbolja osobina.
• Izložba slikara Afana Ramića: “Ratni dokumenti '92”. Slikar je u svojim radovima reinkarnirao zapaljene zgrade Pošte, Vijećnice, Olimpijskog muzeja, “Oslobođenja”.
• Penzije veće za 32,3 %, a isplata ovisi od struje ili nafte, kako bi službenici mogli napraviti obradu.


• Ženeva, 15. januar 1993. Na mirovnim pregovorima u Ženevi, bosanskim Srbima dat rok od šest dana da prihvate mirovni plan.


• Bosanski Srbi bacili granatu na red za vodu kod “Sarajevske Pivare”. Svjetske TV stanice puštaju samo ton, bez slike ovog strašnog masakra.
• Održan izbor za pjesmu koja treba predstavljati BiH na takmičenju “Evrovizija '93”. Žiri je preslušao demo snimke.
• Postavljena pumpa za vodu u Novom Sarajevu.
• Povodom 32 g. šahovskog kluba “Bosna”, održan šahovski turnir “Cugeraša”.


• Francuski filozof Henri Bernard Levy i francuski humanitarni radnik Bernard Couchner postali počasni doktori Sarajevskog Univerziteta, zbog zasluga za pomoć i angažman za BiH.


• Glavni stožer hrvatskih jedinica u BiH, HVO, donio odluku o sprovođenju ženevskih odluka, po zamišljenim linijama provincijskih granica. Tom provedbom, Armija BiH je postala neprijateljska vojska. OSBiH izdala uputstva jedinicama kako da se ponašaju.
• “Oslobođenje” izašlo na francuskom jeziku, kao podrška jedinstvenom naporu da se list štampa svakog dana u gradu pod opsadom.


• Hrvatsko rukovodstvo i svi hrvatski službenici u vladinim organima preko noći napustili grad. Ta odluka se odnosi na njihovo tumačenje provedbe Ženevskih pregovora.


• Vinko Puljić, poglavar Katoličke crkve u BiH, pozvao Papu da dođe u Sarajevo.


• Na Skupštini bosanskih Srba prihvaćen Ženevski sporazum.
• Bill Clinton postao novi predsjednik SAD.
• Saudijska Arabija, Turska i Iran žele saradnju sa Zapadom u slučaju Bosna.
• Zaustavljen konvoj na Ilidži.
• Otvorena izložba slika.
• Teško stanje na Onkološkoj klinici u Sarajevu.
• Reditelj Nedžad Begović priprema animirani film “Čupavac”. Njegov junak je nastao tako što ga je reditelj crtao na foliji prislonjenoj na prozor.


• Delegacija HDZ BiH stigla u Sarajevo, sa međunarodnim medijatorima, Robertom Owenom i Cyrus Vanceom, da potpišu primirje između pripadnika hrvatskih snaga i Armije BiH.
• Okružno tužilaštvo u Sarajevu zatražilo lišavanje imuniteta Louisa Meckenzija, bivšeg komandanta UNPROFOR-a.


• Juka Prazina na Igmanu. Maltretira pripadnike OSBiH. Potom se dao u bjekstvo. Izdata potjernica za njim.


• Pismo “Pen centra” BiH svjetskom “Pen centru” da pomognu pisanjem tekstova ili posjetom Sarajevu.


• Cijene na sarajevskim pijacama:
Jedna penzija = 2 jaja
Borac OSBiH ima platu 20.000 din. = 4 kafe u kafiću ili kutija cigareta
1 kg.junećeg mesa = 50 DEM.
• Havarije u “Toplani” i “Vodovodu”.


• Protest roditelja boraca specijalne jedinice Juke Prazine ispred Predsjedništva, sa pitanjem: “Gdje su nam sinovi?” Ovi momci su pritvoreni i nalaze se u kasarni OSBiH u Tarčinu.
• Nastupio prekid vatre HVO - ABiH
• UNPROFOR prebacio Arhiv franjevaca Slovenije iz 1357. u Ljubljanu, uz brojne teškoće i opasnosti. Arhiv je bio dio izložbe o franjevcima, postavljene prije opsade grada.


• Juka Prazina, sa HVO milicijom, postavio barikade u Jablanici i Konjicu.
• Ženeva, 31. januar 1993. Pregovori u Ženevi: Mate Boban, predsjednik takozvane Herceg-Bosne, potpisao sve tri predložene mape. Državna delegacija BiH nije potpisala mapu o podjeli Republike BiH na 10 provincija i vojni sporazum. Bosanski Srbi nisu ništa potpisali.

Zabava i smještaj

Turizam u Sarajevu odnosi se na strane novinare i političare. Ovi drugi ostaju u gradu samo nekoliko sati i bježe. Vojnici i novinari ostaju duže, ali ih redovno zamjenjuju. Samo za ljude u Sarajevu nema izlaska. Oni ne žive u smjenama. Novinari su ili u Holiday Innu ili kod prijatelja koji imaju dobar podrum. Oni se po gradu kreću u zaštićenim kolima i sa obaveznim pancirima. Sarajevo ima brojne hotele. Svi su puni, osim Bristola i Pošte. Neki idu u najstariji i najpoznatiji hotel, Evropu, u dijelu koji nije spaljen. S ratom, Evropa je potpuno ispražnjena – sve je odneseno iz kuhinje, srebrenina, kristal, stolnjaci, slike, namještaj. Hrana i piće su nestali poslije aprila.
Gosti se prihvataju samo u Holiday Innu, hotelu s dva direktora. Jednog je postavila Skupština Grada a drugog Republika. Naravno, nisu sve sobe dostupne, jer neke više i ne postoje. Za vrijeme žestokih granatiranja gosti napuštaju sobe i kolektivno spavaju u podrumu, naoružani svojim celularnim telefonima. Hotel je dobro snabdjeven alkoholnim pićima i osvježenjima. Samo tamo možete probati najbolju lokalnu kuhinju – veliki izbor bečkih i orijentalnih poslastica.
Gosti su, naravno, strani novinari. Ima i nekoliko lokalaca. To su privatni biznismeni, trgovci, ljudi za sva vremena i sve moguće poslove. Cijene su ratne. Prosječan meni je 50 DEM po osobi. Ako ste spremni za cijene crnog tržišta, možete pokušati da platite lokalnim novcem. Usluga je pristojna.
Noću, hotel podsjeća na Kazablanku.
Od prošlog oktobra kulinarski specijaliteti se nude na sljedećim mjestima:
Gurman (na uglu Titove i Radojke Lakić)
Bujrum (iznad Katedrale, u Vuka Karadžića)
Kraljica Dunava (Ulica Kate Govorušić)
Klub novinara (Ulica Pavla Goranina)
Izbor pića je veoma ograničen. Što se tiče hrane, osim supe može se dobiti kuhana teletina, pljeskavica. Kako hrana stvarno stiže drži se kao najveća profesionalna tajna. Šute i oni koji naručuju i oni koji isporučuju. A i oni koji jedu.
Ima i privatnih klubova. U slučaju da imate nekog da vas tamo povede, potražite:
Monik, iza Pošte na Dolac Malti
Mažestik, blizu Jugobanke
Raguza, blizu Markala
Jež, u susjedstvu Doma armije
Moderni, predratni život kafića, u kojima se sastajala mladež grada i poslovni krugovi… Dobra muzika, izvrsna kafa, viski, domaći brendi. Od novembra, ponovo su otvoreni, zaštićeni debelim pločama i UNHCR folijama, s vlastitim generatorima. To su Bugatti, Piere, Stefanel, Charlie, Sky, Indi, Holland, 501, S.O.S., GoGo, Tvin…Otvaraju se u 11.00, a zatvaraju kad padne noć. Neki rade do policijskog sata – posjetite ih samo ako imate prijatelja koji dobro poznaje grad. Neki su otvoreni sve dok ima gostiju. Svi su naoružani.
Ima mjesta gdje možete kockati, igrati karte. To je dobro za strance – svakako se plaća u devizama. Ne treba biti suviše samouvjeren. Sarajevski kockari ne mogu više stići do Italije ili Azurne obale. Njihova strast treba da se ispuni ovdje.

HOTEL “HOLIDAY INN”

U vrijeme opsade ovo je bio jedini hotel u funkciji u gradu. Hotel je sagrađen u vrijeme Zimskih olimpijskih igara, 1984. godine. 6. aprila 1992. bio je sjedište SDS terorista koji su pucali na Sarajlije, koji su demonstrirali ispred zgrade Parlamenta. Pošto su strani novinari odsjedali u hotelu, bio je manje gađan nego okolne zgrade. I pored toga, veliki broj soba je izgorio ili bio uništen. Najskuplje sobe su bile one “bez pogleda”. Pogled na planine bio je pogled na snajpersko gnijezdo. Za vrijeme opsade, poštovalo se pravilo: “Ako ti njega vidiš, i on vidi tebe.” Tokom opsade, hotel nije prestajao s radom.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA