BOUTROS BOUTROS-GHALI U SARAJEVU // 01. 1993.
VEDRANA BOŽINOVIĆ // NOVINAR
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Januar 1993

Vedrana Božinović
Novinar
BOUTROS BOUTROS-GHALI U SARAJEVU

‘Bila je puna dvorana za pres-konferencije i tu su bili ljudi koji su tada bili stariji od mene 10, 12, 20, 30 godina. Novinarski vukovi koji su radili za kuće tipa CNN, BBC, Tajmsa i tako dalje. I sad šta je bilo presudno da Butros Gali baš mene odabere, jer smo mi svi, naravno, u početku digli ruke da postavimo prvo pitanje. Ali se sjećam da sam mu rekla, da sam ga pozdravila, zaželjela mu sretnu Novu godinu, jer kažem bio je 31. decembar, i moje prvo pitanje je bilo zapravo: “Koliko još ljudi treba da bude ubijeno da bi međunarodna zajednica poduzela nešto?” Odnosno, tražila sam da nam da preciznu cifru broja ljudi. Znači ako je to 5 miliona, da znamo, da onda čekamo, da brojimo do 5 miliona i da će nakon petmilionitog stanovnika Bosne i Hercegovine ubijenog međunarodna zajednica konačno poduzeti nešto. A drugo moje pitanje je bilo može li spavati naveče? I onda je on odgovorio nešto što je stvarno tad bilo smiješno, danas mi je još smješnije, a to je: “Mea culpa, mea maxima culpa.” Nakon toga je stvarno bio razapet od strane svih novinara koji su tu bili. Zato što se tad počelo govoriti o tome da u Bosni i Hercegovini ne postoje zaraćene strane nego napadnuti i onaj koji se brani. I mislim kako tad, tako i svo vrijeme malo ko od tih ljudi je shvatio šta se ovdje zapravo dešava. Dalje, njegov odgovor je bio da je njemu jako žao. Da međunarodna zajednica radi sve što je u njenoj mogućnosti, ali da mi treba da shvatimo da trenutno u svijetu postoji još 50 žarišta na kojima se dešavaju stvari koje su puno gore nego što se dešavaju u Bosni i Hercegovini i da međunarodna zajednica ne može baš svugdje urgirati i svugdje pomoći. I onda ga je neko upitao… ne znam… da nabroji barem 10, eto ne 50, barem 10 od tih žarišta. I sjećam se da nije nabrojao ni jedno. Što ne znači da je tada Sarajevo bilo u nekoj najgoroj krizi, nego da se vidi to koliko je spreman gospodin Gali došao na pres-konferenciju. Čini mi se da je on očekivao od svih novinara da pozdrave to što je on odlučio da provede Novu godinu u Sarajevu, što je došao 31. decembra. Vjerovatno je to možda na Zapadu još važnije nego što je kod nas Nova godina i proslava i sve ostalo. Ali znam da je gospodin napustio Sarajevo pola sata nakon završetka pres-konferencije koja je trajala sat vremena. Znači, nikad nije dočekao Novu godinu u Sarajevu.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

JANUAR 1993


• Generalni sekretar UN, Boutros Boutros-Ghali, stigao u Sarajevo. Protesti Sarajlija pred Predsjedništvom zbog politike UN u Bosni.
• MUP počeo sa izdavanjem novih ličnih karata. Od toka ratnih dejstava zavisi rok važenja lične karte. Štampa se na području BiH. Za dobijanje lične karte potrebna dva svjedoka ukoliko su od ratnih dejstava uništeni dokumenti oko utvrđivanja identiteta.


• U 1992. godini prosječni Sarajlija je živio na hljebu. Poređenja radi, prosječni Evropljanin u jednoj godini pojede 55 kg. hljeba, a prosjek Sarajlije u '92. godini je 180 kg. hljeba.
• Ženeva, 2. januar 1993. U Ženevi se održava mirovna konferencija o Bosni i Hercegovini. Učesnici konferencije: Mate Boban, Alija Izetbegović i Radovan Karadžić, te vojni komandanti Sefer Halilović, Milivoj Petković i Ratko Mladić. Na sastanku prisutni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić.


• UNPROFOR objavio podatke o prelascima Sarajlija preko aerodromske piste, zbog bježanja iz okupiranog grada: U novembru '92. godine bila su 3.879 pokušaja; u decembru '92., 6.653 pokušaja; na Novu godinu 1993, 339 pokušaja; 2. januara 1993, 346 pokušaja.


• Na sarajevskoj Porođajnoj klinici, porođaji se obavljaju uz svjetlost svijeća. Niko im ne dolazi, niko im ne pomaže.
• U sarajevskom naselju Dobrinja funkcioniše ekspozitura “Kreditne banke”. Envera Karkin, službenica banke, kaže: “Raditi bilo šta, samo ne pasti u depresiju, sve je u funkciji odbrane. Ja sam sa vozačem probila barikadu između Dobrinje i grada i vratila se u blokiranu Dobrinju. To je bila prva pošiljka novca koja je stigla u blokiranu Dobrinju. Osjećam se bezbjednije na Dobrinji nego u gradu, jer poznajem svaki ćošak.”
• Dobrinjci sami štampali “Večernje novine” i “Oslobođenje” - te primjerke čuvaju za muzej. To su fax kopije 20/30 primjeraka tih novina koje su primili iz grada.
• Vremenska prognoza: HLADNO.
• Ženeva, 4. januar 1993. Mirovni pregovori u Ženevi: predsjednik Jugoslavije, Dobrica Ćosić, zajedno sa predsjednikom Hrvatske, Franjom Tuđmanom, zalaže se za bh konfederaciju sastavljenu iz tri dijela. Predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović i lider SDS-a, Radovan Karadžić, pregovarali tri sata uz medijatore, ali bez napretka. Alija Izetbegović izjavio: “Hoću da se zna da se mi nikada nismo zalagali za etnički princip podjele.”


• Stigli lični “Politikini paketi”, iz Beograda. U kinu "Partizan" objavljeni spiskovi onih kojima su upućeni.
• Fondacija Soros dala 50.000.000 $ u humanitarne svrhe za pomoć BiH.
• U toku je promjena imena gradskih ulica.
• UNHCR objavio izvještaj o tome koliko bosanski Srbi uzimaju sebi od svakog humanitarnog konvoja koji dolazi u Sarajevo.
• Održana promocija idejnih rješenja prvih poštanskih bh maraka.


• Proslavljen pravoslavni Božić.
• Dnevni raport UNHCR-a o prelascima preko aerodromske piste: 558 pokušaja, neki ljudi pokušavaju preći svake noći.
• Hladno je. U toku je sječa drveća u sarajevskim parkovima, za potrebe grijanja.
• Sarajevske mjesne zajednice vrše raspodjelu humanitarne pomoći u krugovima. Npr.: Da bi što prije zatvorile IX krug i ušle u X krug, zajednice uzimaju manju količinu hrane za podjelu od predviđene i tako nanose štetu građanima, jer nadoknade nema u narednim krugovima.


• Predsjednik Vlade BiH Hakija Turajlić ubijen na putu za Sarajevski aerodrom u UN vozilu. Ubile su ga trupe bosanskih Srba. Predsjedništvo BiH smatra odgovornim UNPROFOR, jer je predsjednik Turajlić bio pod njihovom zaštitom. Pukovnik UN, Sartr, koji je bio u pratnji vozila, nije na raspolaganju MUP-u Sarajevo za vođenje istrage.
• Centar za mir primio tim “Direktne akcije”, koji dijele pomoć direktno adresantima, bez posrednika, te stoga nisu u dobrim odnosima sa UNHCR-om. Mobilnost je njihova najbolja osobina.
• Izložba slikara Afana Ramića: “Ratni dokumenti '92”. Slikar je u svojim radovima reinkarnirao zapaljene zgrade Pošte, Vijećnice, Olimpijskog muzeja, “Oslobođenja”.
• Penzije veće za 32,3 %, a isplata ovisi od struje ili nafte, kako bi službenici mogli napraviti obradu.


• Ženeva, 15. januar 1993. Na mirovnim pregovorima u Ženevi, bosanskim Srbima dat rok od šest dana da prihvate mirovni plan.


• Bosanski Srbi bacili granatu na red za vodu kod “Sarajevske Pivare”. Svjetske TV stanice puštaju samo ton, bez slike ovog strašnog masakra.
• Održan izbor za pjesmu koja treba predstavljati BiH na takmičenju “Evrovizija '93”. Žiri je preslušao demo snimke.
• Postavljena pumpa za vodu u Novom Sarajevu.
• Povodom 32 g. šahovskog kluba “Bosna”, održan šahovski turnir “Cugeraša”.


• Francuski filozof Henri Bernard Levy i francuski humanitarni radnik Bernard Couchner postali počasni doktori Sarajevskog Univerziteta, zbog zasluga za pomoć i angažman za BiH.


• Glavni stožer hrvatskih jedinica u BiH, HVO, donio odluku o sprovođenju ženevskih odluka, po zamišljenim linijama provincijskih granica. Tom provedbom, Armija BiH je postala neprijateljska vojska. OSBiH izdala uputstva jedinicama kako da se ponašaju.
• “Oslobođenje” izašlo na francuskom jeziku, kao podrška jedinstvenom naporu da se list štampa svakog dana u gradu pod opsadom.


• Hrvatsko rukovodstvo i svi hrvatski službenici u vladinim organima preko noći napustili grad. Ta odluka se odnosi na njihovo tumačenje provedbe Ženevskih pregovora.


• Vinko Puljić, poglavar Katoličke crkve u BiH, pozvao Papu da dođe u Sarajevo.


• Na Skupštini bosanskih Srba prihvaćen Ženevski sporazum.
• Bill Clinton postao novi predsjednik SAD.
• Saudijska Arabija, Turska i Iran žele saradnju sa Zapadom u slučaju Bosna.
• Zaustavljen konvoj na Ilidži.
• Otvorena izložba slika.
• Teško stanje na Onkološkoj klinici u Sarajevu.
• Reditelj Nedžad Begović priprema animirani film “Čupavac”. Njegov junak je nastao tako što ga je reditelj crtao na foliji prislonjenoj na prozor.


• Delegacija HDZ BiH stigla u Sarajevo, sa međunarodnim medijatorima, Robertom Owenom i Cyrus Vanceom, da potpišu primirje između pripadnika hrvatskih snaga i Armije BiH.
• Okružno tužilaštvo u Sarajevu zatražilo lišavanje imuniteta Louisa Meckenzija, bivšeg komandanta UNPROFOR-a.


• Juka Prazina na Igmanu. Maltretira pripadnike OSBiH. Potom se dao u bjekstvo. Izdata potjernica za njim.


• Pismo “Pen centra” BiH svjetskom “Pen centru” da pomognu pisanjem tekstova ili posjetom Sarajevu.


• Cijene na sarajevskim pijacama:
Jedna penzija = 2 jaja
Borac OSBiH ima platu 20.000 din. = 4 kafe u kafiću ili kutija cigareta
1 kg.junećeg mesa = 50 DEM.
• Havarije u “Toplani” i “Vodovodu”.


• Protest roditelja boraca specijalne jedinice Juke Prazine ispred Predsjedništva, sa pitanjem: “Gdje su nam sinovi?” Ovi momci su pritvoreni i nalaze se u kasarni OSBiH u Tarčinu.
• Nastupio prekid vatre HVO - ABiH
• UNPROFOR prebacio Arhiv franjevaca Slovenije iz 1357. u Ljubljanu, uz brojne teškoće i opasnosti. Arhiv je bio dio izložbe o franjevcima, postavljene prije opsade grada.


• Juka Prazina, sa HVO milicijom, postavio barikade u Jablanici i Konjicu.
• Ženeva, 31. januar 1993. Pregovori u Ženevi: Mate Boban, predsjednik takozvane Herceg-Bosne, potpisao sve tri predložene mape. Državna delegacija BiH nije potpisala mapu o podjeli Republike BiH na 10 provincija i vojni sporazum. Bosanski Srbi nisu ništa potpisali.

UNPROFOR (Zaštitne snage UN)

Uloga UNPROFOR-a bila je mnogostruka. Služili su kao taoci agresoru, čistili smeće, vozili se sarajevskim tramvajem kao zaštita protiv snajpera, dijelili slatkiše, nosili brašno, uništavali sarajevske ulice tenkovima i transporterima, jedini prevoz u gradu kroz dugi period, popravljali električne kablove, kontrolisali aerodrom…Najznačajniji vid zaštite građana bila je vožnja transportera uz pješake, štiteći ih od snajpera dok su prelazili Titovu ulicu. Dugo vremena su imali udio u trgovini u gradu, prodajući ono što su oni dobijali.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA