PORODIČNI EKONOMSKI LANAC // 11. 1992.
HASIB SALKIĆ // GENERALNI SEKRETAR LIBERALNE STRANKE BIH
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Novembar 1992

Hasib Salkić
Generalni sekretar Liberalne stranke BiH
PORODIČNI EKONOMSKI LANAC

‘Već su se potpuno iscrpile zalihe koje su ostale po samoposlugama, one su bile ili pokradene ili sklonjene tamo gdje je neko mislio da trebaju da stoje. Dakle, u zalihama eventualno policije ili vojske ili naoružanih grupa. I mislim da se tad već uspostavio mehanizam gole borbe za opstanak, odnosno jedan mehanizam koji je vjerovatno u ekonomiji potpuno nepoznat. Dakle, uhvatio se jedan lanac u kom je bilo najsretnije biti član mnogobrojne porodice. U kojoj je bilo onih koji su bili i na radnoj obavezi, i u policiji i u vojsci, jer se jedino tako moglo, kroz jedan mehanizam polutrampe, polutrgovine, polušverca, preživljavati u okviru porodice. Naime, oni koji su bili u vojsci ili policiji dobijali su neke cigarete, pa se to ipak moglo za nešto mijenjati.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

NOVEMBAR 1992


• Da bi se neko od Sarajlija pridružio organizovanim konvojima koji poslije dugog odlaganja ipak odlaze iz grada, treba imati saglasnost sarajevskog MUP-a, saglasnost UN-a i saglasnost bosanskih Srba.
• Stjepan Kljujić, član Predsjedništva BiH, iz reda hrvatskog naroda, prisiljen podnijeti ostavku na zahtjev HDZ-a, u korist Mire Lasića, njihovog novog kandidata.
• Sefer Halilović, komandant OSBiH, zabranio odlazak konvoja, ali Pero Butigan, direktor Crvenog krsta, kaže da su oni obavezni prevesti građane. Ipak su otišli i konvoj za Split i konvoj za Beograd.
• Reditelj Pavle Mašić napravio animirani film “Kafa”.
• Preduzeće “Šipad holding” ima na raspolaganju drva za grijanje, ali pitanje je kako ga uvesti u Sarajevo? Drvo čeka u Fojnici, Tarčinu, Konjicu…predgrađima Sarajeva.
• Ženeva, 7. novembar 1992. U Ženevi, na konferenciji o BiH, Radovan Karadžić izjavio da će zbog pritiska međunarodne zajednice, za sada odustati od traženja posebne države, ali da i dalje ostaje sa zahtjevima za velikom autonomijom i podjeli BiH na pet oblasti. Haris Silajdžić zahtijeva otvaranje putnog koridora Ploče - Mostar - Sarajevo
• Konvoj sarajevskih Slovenaca, u organizaciji Udruženja Slovenaca i slovenačke Vlade, napustio Sarajevo. Slovenci otišli u Sloveniju.
• UNPROFOR i Komunalno preduzeće “Rad” preduzeli akciju čišćenja grada i sklanjanje ogromnog broja uništenih automobila sa ulica.
• Ranjenici čekaju na izlazak iz grada.
• Holivudska ekipa u posjeti redakciji lista “Oslobođenje” koje radi u podrumima potpuno uništene zgrade, na prvoj liniji odbrane grada.
• UNPROFOR primio odluku UN iz Ženeve kojom zvanične političke i privredne delegacije iz Sarajeva mogu koristiti transportne avione kojima se doprema humanitarna pomoć.
• Savjet UNHCR-a građanima Sarajeva: Jedite svakih 6-7 dana lunch paket iz humanitarne pomoći.
• Pošta priključila 30.000 telefona prioritetima, isključivo za lokalnu komunikaciju, jer veze sa svijetom ne funkcionišu.


• Okružno Vojno tužilaštvo provodi istragu protiv bivšeg komandanta UNPROFOR-a Louisa Mackenzia.


• U gradu se osnivaju banke.

Pijace

Obilje i šarenilo, izbor i živost nestali su s pijaca u Sarajevu. Najviše što se tu sada može vidjeti je siromaštvo. Roba sa svih stolova može se staviti u dvije najlon kese. Sve poznate tržnice – Markale, Ciglane, Hepok, Alipašino Polje – sada su više kao mjesta sastajanja. Voće i povrće reducirano je na nešto maslačka, žaru, kupus, tikvu, male natrule jabuke, zelene šljive. Sve u malim količinama i sve za DEM. Tokom jeseni mogli ste naći pokoju tikvu, krompir iz humanitarne pomoći, orahe. Cijela ponuda na jednoj pijaci nije premašivala više od 20 kilograma. Na tim pijacama mogli ste naći sapun, šibice, upaljače, biber, vatu, stare cipele, ukradenu odjeću na ukradenim vješalicama, so, sirovu kafu. Tokom novembra i decembra pojavile su se konzerve iz humanitarne pomoći, ručno pravljene peći, furune, najlon za prozore. Stigli su srebrenina, servisi za ručavanje, sjekire. Domaći proizvođači nudili su najtraženije proizvode: marmelada, majoneza, kolači, pite, tjestenina…

Novac i cijene

Jugoslovenski novac bio je u opticaju do aprila 1992. Isti novac, samo sa pečatom Narodne banke Bosne i Hercegovine, funkcionisao je do decembra, jer je zemlja bila i bez papira i bez novca. Pošto novi novac za bosansku Vladu štampan u Engleskoj ne može sigurno doći u Sarajevo, štampani su bonovi veličine dvije tramvajske karte: 10, 20, 50, 100, 500, 1.000, 5.000 dinara, svi u različitim bojama. Prve četiri novčanice, kada se koriste pojedinačno, ništa ne vrijede. Jedna njemačka marka, koja je osnovna vrijednost za sve što je vrijedno, zvanično se računa 550 bosanskih dinara. U isto vrijeme, i na crnom tržištu, njena vrijednost je 1.200-1.300 dinara. Ostatak novca se mjeri prema DEM, ali je mnogo manje vrijedno. Dolar je prezren i jedva se može promijeniti. Zamjena funkcioniše samo među građanima Sarajeva. Strancima nije potrebno da se s tim bakću, jer je njima sve plaćeno. Najveći problem je kako promijeniti novčanicu od 100 DEM. Treba da imate sitno – može se iskoristiti u Holiday Innu, u Banci BiH i na crnom tržištu.
Pojavilo se nešto novo na tržištu vrijednosti. Papiri: garantna pisma, akreditacija, vojno odobrenje za odsustvo, ljekarski recept da je neko smrtno bolestan, lažni dokumenti svih vrsta…Cijene tih papira su između 100 i 300 DEM, što je samo stvar dogovora. Sada je DEM sasvim napuhana.

Cjenovnik

200 DEM za 1 kubni metar drva, ali morate platiti dodatnih 50 DEM za dostavu;
170 DEM za bocu viskija ili francuskog konjaka;
120 DEM za kilogram bijelog luka;
100 DEM za zeca (bijeli, oko 3 kg) ili 1 kilogram suhog mesa;
40 DEM – za ovo možete kupiti 10 kutija cigareta ili 1 litar ulja, ili 1 kg graha, ili dječji bicikl ili 1 konzervu ribe i 1 konzervu paštete ili 1 lanč paket ili pola kilograma duhana;
30 DEM za vuneni džemper (ručno pleten) ili teglu masnoće;
20 DEM za 1 kg luka ili 2 kg kupusa ili veliku tikvu;
10 DEM je cijena četiri baterije od 1,5 V ili pet litara vode – uvijek osim ljeti. Tada se cijena za pet litara vode diže na 30 DEM;
3 DEM za štanglu čokolade ili struk peršuna. Pila je vrijedna koliko sedam kilograma luka. Jedan litar mlijeka je između 2,5 i 5 DEM, ali se može dobiti za kutiju cigareta. Ovo je najbolja razmjena između beba i pušača u istoriji.
Najbolje funkcioniše razmjena. Za dva kilograma sirove kafe možete dobiti bocu propan gasa od 12 kg. Kutija antibiotika vrijedi dva lokalna telefonska poziva. Za litar ulja možete dobiti šteku cigareta i litar jeftinog pića ili tri litra sirupa od trešanja. Za dva litra ulja možete nositi skoro nove Reebok tene. Nošena muška zimska jakna košta tri kilograma luka. Nekadašnji standardni paket od 18 kg boje može se promijeniti za svaku vrstu i količinu hrane. 10 litara nafte, koliko je potrebno za dvosatno snimanje TV emisije o budućnosti BiH, mijenja se za 12 konzervi koje daju energiju za vaš lični opstanak.
U rukom pisanim oglasima na Titovoj ulici nudi se i traži od peći na plin, jakni, cipela do poruka kao što je: “Tražim ženu da mi pomogne da preživim zimu.”

PIJACE

Gradske pijace radile su tokom cijele opsade. Tu su se mogle kupiti sve vrste jestivih i manje jestivih biljaka, kao i domaći čajevi. Tu se prodavala i razmjenjivala humanitarna pomoć, kao npr. “Trumanova jaja” (jaja u prahu koja su bila uskladištena nakon Drugog svjetskog rata), cigarete i dr. Pijace su bile omiljene mete agresora i na njima je ubijen ili osakaćen veliki broj Sarajlija. Nije bilo niti jedne pijace u Sarajevu koja nije bila poprište masakra. Pijace su bile jedina mjesta gdje su Sarajlije mogle kupiti neku hranu. Krajem ljeta 1995. neki zaklonjeni ulični uglovi promovisani su u pijace.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA