HOLIVUDSKA EKIPA U ‘OSLOBOĐENJU’ // 11. 1992.
ZLATKO DIZDAREVIĆ // NOVINAR ““OSLOBOĐENJA”
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Novembar 1992

Zlatko Dizdarević
Novinar “Oslobođenja”
HOLIVUDSKA EKIPA U ‘OSLOBOĐENJU’

‘U “Oslobođenje” je došla holivudska ekipa. Bili su to gosti kojima smo se tada još uvijek jako mnogo radovali. Zato što nam se činilo da oni sa sobom nose neku nadu i neki mir. Kasnije se ispostavilo da je takvih gostiju bilo mnogo više nego nade za mir i za okončanje rata. Ispostavilo se da Sarajevo postaje mjesto velikog safarija. Oni su dolazili zbog sebe, a ne zbog nas. Međutim, mi to tada nismo znali.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

NOVEMBAR 1992


• Da bi se neko od Sarajlija pridružio organizovanim konvojima koji poslije dugog odlaganja ipak odlaze iz grada, treba imati saglasnost sarajevskog MUP-a, saglasnost UN-a i saglasnost bosanskih Srba.
• Stjepan Kljujić, član Predsjedništva BiH, iz reda hrvatskog naroda, prisiljen podnijeti ostavku na zahtjev HDZ-a, u korist Mire Lasića, njihovog novog kandidata.
• Sefer Halilović, komandant OSBiH, zabranio odlazak konvoja, ali Pero Butigan, direktor Crvenog krsta, kaže da su oni obavezni prevesti građane. Ipak su otišli i konvoj za Split i konvoj za Beograd.
• Reditelj Pavle Mašić napravio animirani film “Kafa”.
• Preduzeće “Šipad holding” ima na raspolaganju drva za grijanje, ali pitanje je kako ga uvesti u Sarajevo? Drvo čeka u Fojnici, Tarčinu, Konjicu…predgrađima Sarajeva.
• Ženeva, 7. novembar 1992. U Ženevi, na konferenciji o BiH, Radovan Karadžić izjavio da će zbog pritiska međunarodne zajednice, za sada odustati od traženja posebne države, ali da i dalje ostaje sa zahtjevima za velikom autonomijom i podjeli BiH na pet oblasti. Haris Silajdžić zahtijeva otvaranje putnog koridora Ploče - Mostar - Sarajevo
• Konvoj sarajevskih Slovenaca, u organizaciji Udruženja Slovenaca i slovenačke Vlade, napustio Sarajevo. Slovenci otišli u Sloveniju.
• UNPROFOR i Komunalno preduzeće “Rad” preduzeli akciju čišćenja grada i sklanjanje ogromnog broja uništenih automobila sa ulica.
• Ranjenici čekaju na izlazak iz grada.
• Holivudska ekipa u posjeti redakciji lista “Oslobođenje” koje radi u podrumima potpuno uništene zgrade, na prvoj liniji odbrane grada.
• UNPROFOR primio odluku UN iz Ženeve kojom zvanične političke i privredne delegacije iz Sarajeva mogu koristiti transportne avione kojima se doprema humanitarna pomoć.
• Savjet UNHCR-a građanima Sarajeva: Jedite svakih 6-7 dana lunch paket iz humanitarne pomoći.
• Pošta priključila 30.000 telefona prioritetima, isključivo za lokalnu komunikaciju, jer veze sa svijetom ne funkcionišu.


• Okružno Vojno tužilaštvo provodi istragu protiv bivšeg komandanta UNPROFOR-a Louisa Mackenzia.


• U gradu se osnivaju banke.

Novosti

Jedine novine koje možete kupiti tokom opsade su OSLOBOĐENJE I VEČERNJE NOVINE. Nekad je Oslobođenje imao format kao Times ili Frankfurter Allgemeine. Imao je 32, 24 ili 16 strana. Od juna 1991. njegova veličina počinje se smanjivati. Sada je to mini format, sa osam ili, najčešće, četiri stranice. Novine prodaju sami novinari – između 07.30 i 09.00 ujutro. Zbog nestašice papira, štampa se do 10.000 primjeraka. Od novembra 1992. tiraž je pao na 5.000, tako da distribucija ne traje duže od dvadeset minuta. Izgleda da dobijaju oni jači čitaoci. Radio Bosna i Hercegovina, Studio Sarajevo, emituje program 24 sata dnevno. Kada ima struje vijesti se slušaju više puta. Vijesti se daju svaki sat i svako ih čeka. Televizija danas svedena je samo na nekoliko informativnih emisija, programa uživo i press konferencije koje se svakodnevno održavaju u Međunarodnom press centru.

Novine

Zgrada novinsko-izdavačkog preduzeća “Oslobođenje” danas je hrpa kamenja. Međutim, dnevnik “Oslobođenje” još uvijek izlazi. Broj strana, tiraž, boja i štampa zavise od okolnosti. Ali se štampa, kao i prije, u skloništu, pod ruševinama, a prodaju ga novinari.
“Oslobođenje” je dobilo veliki broj međunarodnih nagrada, uključujući i ovogodišnju, nagradu Sakharov za slobodu misli.
Postoje i “Ratni dani”, list u privatnom vlasništvu, a ove jeseni pojavio se još jedan privatni nedjeljnik – “Blic”.
U gradu izlaze još neki specijalizovani listovi: “Ljiljan”, “Muslimanski glas”, List jevrejske zajednice, pa čak i “Tenis” za ljubitelje ovog sporta.

Zlatko Dizdarević
Rođen u Sarajevu. Bio novinar i urednik u listovima “Oslobođenje”, “Nedjelja”. Prije rata bio dopisnik sa Srednjeg istoka (Kairo, Bejrut).

OPSADA
Bio prvi urednik ratnog “Oslobođenja”. Objavio knjige: “Ratni dnevnik”, “Portreti”, “Tišina i ništa drugo”. Nagrade: “Godišnja nagrada 1992”- Reporteri bez granica; “Bruno Krajski”- nagrada za ljudska prava, Beč 1993; “Premio Capri”- godišnja književna nagrada u Italiji 1994. Dopisnik je magazina “Time”, “La Republica” i “Frankfurter rundschau”.

Ako postoji život poslije života, u kom biste se obliku vratili?
Ponovo kao ljudsko biće. Kao Zlatko Dizdarević, sa malo više pameti, ako je moguće.

Kako biste opisali savršenu sreću?
Biti građanin “ovog” Sarajeva.

Šta je vaš najveći gubitak?
Život kojim sam živio prije rata.

Šta je vaš najveći dobitak?
Očuvanje lične slobode.

Kad i gdje ste bili najsrećniji?
Kad sam shvatio da su moji sinovi prihvatili sarajevski sistem vrijednosti i sarajevsku tačku gledanja.

Koje su vaše izgubljene iluzije?
Nemam ih, samo mi je malo žao ljudi u koje sam vjerovao, i koji su završili kao jadni pojedinci.

Opišite svoj dan i posao.
Opstanak, pisanje, kafana.

Sarajevo?
To je privilegija.

Koje riječi više ne koristite?
Nema takvih riječi.

Po vašem mišljenju, da li je moral vrlina?
Naravno da jeste.

Gdje biste voljeli da živite?
U “ovom” Sarajevu ili na Sinaju.

Kako ste preživjeli?
Uvjerenje da mogu i da ću preživjeti.

Čega se plašite?
Usamljenosti.

Da li prošlost postoji za vas?
Naravno, volim prošlost.

Ovo je kraj civilizacije. Kako će izgledati slijedeća?
Bijedna.

Možete li nam dati recept za mentalno zdravlje?
Nema recepta, trebaš vjerovati u svoje sposobnosti i ne smiješ pognuti kičmu. Niko toga nije vrijedan.

Kako želite da umrete?
Ne znam. Mislim, bezbolno.

Trebate li nadu da biste preživjeli?
Dobro je nadati se, ali da to nije nešto spolja što nam neko treba dati.

Kako je izgledala ’92, kako ’93, kako ’94?
Bili smo ludi, onda razočarani i konačno realni i jaki.

Kako biste nazvali ovaj period svog života?
Dramatično i surovo.

Vaša poruka s kraja svijeta, iz zemlje posljednjih stvari?
Svijetu: Bijedan si, nemaš muda i zato ćeš umrijeti sam i tužan. Žao mi te je.

Volite li život i šta je život uopšte?
Nemam pojma šta je to, ali ga volim, mislim zato što drugi ne vladaju njim.

“OSLOBOĐENJE”

U ljeto 1992. veliki neboder, zgrada novinsko-izdavačke kuće “Oslobođenje”, pogođen je sa 10 zapaljivih granata i počeo je gorjeti. Zgrada je bila sistematski uništavana svakodnevnim granatiranjem. Uprkos tome, čak i u vrijeme požara i najgoreg granatiranja, štamparija u podrumu zgrade štampala je novine svaki dan. Novinari su ulazili i izlazili iz goruće zgrade, noseći svežnjeve novina koje su raznosili po gradu.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA