PREMIJERA ‘SKLONIŠTA’ // 09. 1992.
SAFET PLAKALO // PISAC
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Septembar 1992

Safet Plakalo
Pisac
PREMIJERA ‘SKLONIŠTA’

‘Predstava je postigla ono što mi nismo mogli očekivati u tom trenutku, a to je, sublimirano u rečenicu jedne Sarajke koja je predstavu gledala čak 10 puta i u jednoj našoj knjizi utisaka napisala: “Hvala sarajevskim glumcima što su nam pomogli da ne poludimo.” Naime, prvi put sam kao čovjek koji se dosta dugo bavi teatrom, već nekoliko decenija, shvatio da teatar uistinu može da bude ono što se u psihijatriji označava kao psiho-drama, kao metod dijagnosticiranja i liječenja. Mi smo se, naravno, razriješili jedne etičke dileme koju smo kao stvaraoci te predstave imali, a ta dilema je bila: Da li uopće i koliko je sa etičkog stanovništa uopće uputno praviti teatar u trenucima kada okolo ljudi pate i ginu. Bili smo, naravno, samo jedno vrijeme u dilemi. Dok nismo shvatili da taj teatar i ono što je on poslije inicirao, čitavu jednu ogromnu produkciju teatarsku, je učinio za Sarajlije iznimno mnogo, kako sa stanovišta upravo te nekakve da tako kažem terapijske… ovaj… svoje funkcije, tako i sa stanovišta afirmacije naše borbe, da tako kažem. Našeg otpora u Sarajevu, jer je predstava vrlo brzo došla na stranice svjetske štampe, u medije u svijetu. I to je tada tretirano kao nekakvo kulturno čudo, odnosno tad započinje to što su oni označavali kao kulturno čudo.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

SEPTEMBAR 1992


• Predsjedništvo BiH donijelo odluku po kojoj će se evakuacija djece u organizaciji Dječije ambasade vršiti samo u uslovima pune bezbjednosti.
• Slobodan Milošević smjenjuje Milana Panića, novog predsjednika Vlade Jugoslavije.
• U sarajevskom naselju Stup, u kome caruje trgovina, zategnuta situacija. HVO, TO BiH, bosanski Srbi, postavili barikade, jednu do druge.
• Gradom vlada epidemija enterokolitisa i dizenterije.
• Izjava sarajevskih Jevreja: “Mi želimo da budemo bosanski Jevreji. U Drugom svjetskom ratu, najviše pravednika bilo je među Muslimanima. Oni su sklanjali Jevreje.”
• Ruski mediji za sve što urade Srbi optužuju Muslimane.
• Srpski snajperisti gađaju novinare “Oslobođenja” pri ulasku u zgradu.
• Profunkcionisao kopneni koridor od Splita prema Sarajevu.
• Srbi potpisali da se teško naoružanje stavi pod kontrolu UNPROFOR-a., po isteku ultimatuma.
• U Sarajevu se osnivaju udruženja protjeranih građana iz drugih gradova BiH.


• Srušen talijanski humanitarni avion.
• Ženeva, 4. septembar 1992. U Ženevi, pod okriljem UN i EZ, u Palati nacija, počela međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji.
• Krug humanitarne pomoći donosi građaninu Sarajeva 400 g. hrane dnevno.
• Konvoji Dječije ambasade na čekanju.
• Ministarstvo obrazovanja izdalo saopštenje da upis u škole zavisi od bezbjedonosnih uslova.
• Ženeva, 6. septembar 1992. Na međunarodnoj konferenciji, agresorskoj strani naloženo da do 12. septembra skloni svo teško naoružanje oko Sarajeva, Goražda, Bihaća i Jajca, te ga stavi pod kontrolu UN. Karadžić nije potpisao sporazum o stavljanju teškog naoružanja pod kontrolu UNPROFOR-a.


• Uprkos roku koji je Radovan Karadžić dobio za predaju oružja pod kontrolu UNPROFOR-a, on pregovara oko veličine cijevi.
• Opljačkano skladište “Fruktala” na Stupu. Jedinice HVO-a i Jukine jedinice se takmiče ko će više odnijeti. Glavni stožer HVO-a u Mostaru daje ultimatum Oružanim snagama BiH, u Sarajevu, da se povuku u roku od 48 sati, sa Stupa.
• Premijera prve ratne predstave “Sklonište”, u izvedbi Ratnog teatra “Sartr”.
• Hotel “Holiday inn” zaradio 230.000$ za dva mjeseca, jer jedino oni mogu primati strane novinare i opskrbljivati ih hranom, vodom i strujom.
• Građani lože klackalice i klupe iz parkova da bi preživjeli zimu.


• Građani Sarajeva mogu kupiti bure vode od 30 litara, za 10 DEM. Oni koji sami idu po vodu na jedno od rijetkih mjesta u gradu gdje ima vode, znaju da je ulog za jedan kanister sa vodom sopstveni život, zbog neprekidne izloženosti snajperima i granatama.
• Dr Mario Landeka u galeriji “Paleta” izložio 22 slikarska rada na temu Voda.
• Snage bosanskih Srba stavile oružje pod kontrolu UNPROFOR-a na 11 tačaka.
• Žestoka ofanziva bosanskih Srba. Izdaja jedinica HVO na Stupu. Povukli se sa linija odbrane grada.
• Delegacija BiH ide u Ženevu, na mirovne pregovore.
• Gradu nedostaje hlor za hlorisanje prljave vode. Vode se pregovori sa UNPROFOR-om.
• Još traje ofanziva bosanskih Srba na Stup za proboj u grad, na oslabljenim linijama.
• Dječiji hor “Palčići” piše princezi Diani o onome što im se događa.
• 20 autora izložilo mapu grafičkih listova “SA 92”.
• Fudbalska liga održava utakmice u Sarajevu pod parolom “Važno je učestvovati”.
• U gradu haraju glad, bolest, beznađe i smrt .
• Muslimani i Hrvati bježe sa Grbavice /okupiranog dijela grada/ plaćajući otkup za život Srbima.
• Odigrana utakmica Sarajevo - Unprofor. Rezultat 12:3.

Pozorišta

“Kamerni teatar 55” nalazi se u granatiranoj zgradi u glavnoj ulici, Maršala Tita 55. Gledalište je jedno od najsigurnijih mjesta u gradu. Svaki dan u 13.00 (vrijeme određeno teškoćama kretanja po gradu koji je noću neosvijetljen) održava se predstava, promocija nove banke, knjiga, novina ili komemoracija nekog značajnijeg događaja… Ponekad se održi i koktel na kome se služi humanitarna pomoć. Kosa je najpopularniji hit.

KULTURNI OPSTANAK

Sarajevo je jedinstven grad na planeti. To je mjesto gdje je civilizacija razorena namjernim nasiljem.
Ali, Sarajevo je i simbol odbrane građana, mjesto u kome se na nasilje odgovora tolerancijom, na fašizam umjetnošću i kulturom, na razaranje ponovnom gradnjom, na smrt humorom, na provalu ruralne kulture urbanom kulturom, na teror upornim održavanjem normalnog života u gradu. Sarajevo je lišeno građanskih, egzistencijalnih i socijalnih prava. Bilo je lišeno prava na život. Sve ono što čini normalno urbano življenje bilo je oduzeto Sarajevu i njegovim stanovnicima, oduzeto je sve što se moglo uzeti, sve osim prava na opstanak održavanjem prava na kulturu.
Ali usred svog tog razaranja i umiranja, rađaju se djeca, slave rođendani, prave svadbe. U gradu okruženom smrtonosnim krugom primitivizma otvaraju se izložbe, snimaju filmovi, organizuju festivali, izvode pozorišne drame i mjuzikli.
Sarajevo živi postkataklizmu. To je slika civilizacije koja izranja iz kataklizme, praveći nešto iz ničega, šaljući poruke za budućnost. Ne zato što je budućnost neizbježno i budućnost ratova i katastrofa, nego zato što ljudi stare i rađaju se u svijetu koji je sve nesigurniji.
Sve što je ostalo pod ruševinama Sarajeva, sve ono što je preživjelo granatiranje naše civilizacije jeste duh kulturnog opstanka. Rekonstrukcija tog duha, duh Sarajeva mora početi – sada. Inače – Sarajevo će postati groblje principa multietičnosti i ljudskih prava.

NARODNO POZORIŠTE

Neo-renesansna zgrada podignuta 1898., za vrijeme austrougarske vladavine u Bosni, nalazi se u blizini Poštanskog mosta koji je opasna snajperska zona. Bez obzira na stalnu opasnost od snajpera i granata, u pozorištu su davane predstave koje su punile hladno gledalište koje se godinama nije grijalo. Na repertoaru su bile sve vrste djela, od grčkih tragedija do savremenih drama ili japanskog NO teatra.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA