“DANI” RADE U NEMOGUĆIM USLOVIMA // 09. 1992.
SENAD PEĆANIN // UREDNIK MAGAZINA “RATNI DANI”
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Septembar 1992

Senad Pećanin
Urednik magazina ‘Ratni Dani’
“DANI” RADE U NEMOGUĆIM USLOVIMA

‘Početkom septembra ’92. godine štampan je prvi broj “Dana”. Mene je rat zatekao u Ministarstvu unutrašnjih poslova, na mjestu spouksmena ili glasnogovornika ili portparola. I činilo mi se da na tom mjestu mogu dati nekakav skroman doprinos… je li… odbrani grada i zemlje. Međutim, vrlo brzo sam postao nezadovoljan vizijom koju su u to doba najodgovorniji čelnici MUP-a imali kad je u pitanju informisanje. Bio sam žestoko protiv propagande tipa da je Saša Karadžić, sin Radovana Karadžića, prešao u Armiju, da je Arkan sahranjen u Herceg Novom. Da Radovan Karadžić mokri u krevet i tako dalje. Mislio sam da to nije način na koji bi jedna služba koja je u funkciji odbrane zemlje trebala se baviti svojim poslom. Da sam u pravu potvrdilo se to… da sam ja… da smo mi, da je Ministarstvo unutrašnjih poslova imalo saznanja o postojanju koncentracionih logora u Krajini, je li, u Prijedoru, četničkih koncentracionih logora. Da se imalo saznanje puno prije nego što je to Roj Gatman objavio svijetu. Međutim, platili smo… platili smo ceh, kada mjesecima prije Gatmana, kada smo mi to saopštili, nama niko nije vjerovao upravo zbog Saše Karadžića, upravo zbog Arkanove sahrane, upravo zbog onih stvari protiv kojih sam se ja borio. Vidio sam da jednostavno imam drugačiji koncept od onih koji bi da kreiraju informisanje i propagandu na početku rata. I odlučio sam da je jedini put da napravim neku novinu. Kako “Naši Dani” nisu u to doba izlazili – nisu izlazili još prije rata… je li… gašenjem Saveza socijalističke omladine, je li – ja sam odlučio da sa grupom uglavnom poznatih novinara pokrenem magazin koji ne bi robovao klasičnoj propagandi… je li… i propagandi uopšte. Smatrao sam da je dovoljno to što… što… što smo u poziciji da se branimo, što je pravda i istina na našoj strani, da nam jednostavno ne treba laž kao sredstvo. I odlučio sam da pravim magazin kome neće biti isprika za bilo kakav nedostatak to što nemamo vode, struje, telefona, goriva, papira, plata.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

SEPTEMBAR 1992


• Predsjedništvo BiH donijelo odluku po kojoj će se evakuacija djece u organizaciji Dječije ambasade vršiti samo u uslovima pune bezbjednosti.
• Slobodan Milošević smjenjuje Milana Panića, novog predsjednika Vlade Jugoslavije.
• U sarajevskom naselju Stup, u kome caruje trgovina, zategnuta situacija. HVO, TO BiH, bosanski Srbi, postavili barikade, jednu do druge.
• Gradom vlada epidemija enterokolitisa i dizenterije.
• Izjava sarajevskih Jevreja: “Mi želimo da budemo bosanski Jevreji. U Drugom svjetskom ratu, najviše pravednika bilo je među Muslimanima. Oni su sklanjali Jevreje.”
• Ruski mediji za sve što urade Srbi optužuju Muslimane.
• Srpski snajperisti gađaju novinare “Oslobođenja” pri ulasku u zgradu.
• Profunkcionisao kopneni koridor od Splita prema Sarajevu.
• Srbi potpisali da se teško naoružanje stavi pod kontrolu UNPROFOR-a., po isteku ultimatuma.
• U Sarajevu se osnivaju udruženja protjeranih građana iz drugih gradova BiH.


• Srušen talijanski humanitarni avion.
• Ženeva, 4. septembar 1992. U Ženevi, pod okriljem UN i EZ, u Palati nacija, počela međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji.
• Krug humanitarne pomoći donosi građaninu Sarajeva 400 g. hrane dnevno.
• Konvoji Dječije ambasade na čekanju.
• Ministarstvo obrazovanja izdalo saopštenje da upis u škole zavisi od bezbjedonosnih uslova.
• Ženeva, 6. septembar 1992. Na međunarodnoj konferenciji, agresorskoj strani naloženo da do 12. septembra skloni svo teško naoružanje oko Sarajeva, Goražda, Bihaća i Jajca, te ga stavi pod kontrolu UN. Karadžić nije potpisao sporazum o stavljanju teškog naoružanja pod kontrolu UNPROFOR-a.


• Uprkos roku koji je Radovan Karadžić dobio za predaju oružja pod kontrolu UNPROFOR-a, on pregovara oko veličine cijevi.
• Opljačkano skladište “Fruktala” na Stupu. Jedinice HVO-a i Jukine jedinice se takmiče ko će više odnijeti. Glavni stožer HVO-a u Mostaru daje ultimatum Oružanim snagama BiH, u Sarajevu, da se povuku u roku od 48 sati, sa Stupa.
• Premijera prve ratne predstave “Sklonište”, u izvedbi Ratnog teatra “Sartr”.
• Hotel “Holiday inn” zaradio 230.000$ za dva mjeseca, jer jedino oni mogu primati strane novinare i opskrbljivati ih hranom, vodom i strujom.
• Građani lože klackalice i klupe iz parkova da bi preživjeli zimu.


• Građani Sarajeva mogu kupiti bure vode od 30 litara, za 10 DEM. Oni koji sami idu po vodu na jedno od rijetkih mjesta u gradu gdje ima vode, znaju da je ulog za jedan kanister sa vodom sopstveni život, zbog neprekidne izloženosti snajperima i granatama.
• Dr Mario Landeka u galeriji “Paleta” izložio 22 slikarska rada na temu Voda.
• Snage bosanskih Srba stavile oružje pod kontrolu UNPROFOR-a na 11 tačaka.
• Žestoka ofanziva bosanskih Srba. Izdaja jedinica HVO na Stupu. Povukli se sa linija odbrane grada.
• Delegacija BiH ide u Ženevu, na mirovne pregovore.
• Gradu nedostaje hlor za hlorisanje prljave vode. Vode se pregovori sa UNPROFOR-om.
• Još traje ofanziva bosanskih Srba na Stup za proboj u grad, na oslabljenim linijama.
• Dječiji hor “Palčići” piše princezi Diani o onome što im se događa.
• 20 autora izložilo mapu grafičkih listova “SA 92”.
• Fudbalska liga održava utakmice u Sarajevu pod parolom “Važno je učestvovati”.
• U gradu haraju glad, bolest, beznađe i smrt .
• Muslimani i Hrvati bježe sa Grbavice /okupiranog dijela grada/ plaćajući otkup za život Srbima.
• Odigrana utakmica Sarajevo - Unprofor. Rezultat 12:3.

Novine

Dnevnik Oslobođenje koji se priprema u potpuno razorenoj zgradi. Kada nema dovoljno papira štampa se u malom tiražu, a prodavci novina lijepe listove na fasade. Mogu se nabaviti i Ratni Dani i Blic, magazin Tenis, Magazin Udruženja arhitekata. Putnici mogu donijeti u grad stare primjerke dnevnih i sedmičnih listova iz bivše Jugoslavije i drugih zemalja. Te novine kruže iz kuće u kuću.

Novine

Zgrada novinsko-izdavačkog preduzeća “Oslobođenje” danas je hrpa kamenja. Međutim, dnevnik “Oslobođenje” još uvijek izlazi. Broj strana, tiraž, boja i štampa zavise od okolnosti. Ali se štampa, kao i prije, u skloništu, pod ruševinama, a prodaju ga novinari.
“Oslobođenje” je dobilo veliki broj međunarodnih nagrada, uključujući i ovogodišnju, nagradu Sakharov za slobodu misli.
Postoje i “Ratni dani”, list u privatnom vlasništvu, a ove jeseni pojavio se još jedan privatni nedjeljnik – “Blic”.
U gradu izlaze još neki specijalizovani listovi: “Ljiljan”, “Muslimanski glas”, List jevrejske zajednice, pa čak i “Tenis” za ljubitelje ovog sporta.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA