ROBNA RAZMJENA // 09. 1992.
TAIB TVICO // GRAĐANIN
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Septembar 1992

Taib Tvico
Građanin
ROBNA RAZMJENA

‘Cigarete su se kretale od 8 do 10 maraka po jednom paklu. To je bio najveći vrhunac kupovine jedne cigarete, jednog pakla cigarete. Negdje oko polovice ’93. počela je da pada cijena cigaretama, tako da je spala na 5 maraka po jednom paklu, ali je došlo do povećanja cijene kafe koja se ranije prodavala, iako je u malim količinama svega bilo, od 50 do 60 maraka. Tad je otišla na 180 i do 200 maraka. Šećer kristalni koji se prodavao u početku ’93. godine od 10 do 15 maraka otišao je na 60 maraka. Sve što je dublje rat trajao sve su veće bile cijene i teže se dolazilo do samog proizvoda, bilo da se radilo o zeleni ili o ulju, šećeru, kafi, deterđentu, sapunu – to je sve bilo skuplje i teže se moglo naći i nabaviti. Ljudi koji su donosili takva sredstva iz okolice Sarajeva da prodaju oni su najviše tražili da uzmu cigarete za takve proizvode ili garderobu da bi mogli nositi svojoj porodici, a mi u Sarajevu smo uzimali tu robu i preprodavali. ’93. godine počele su se valute uzimati od dolara, marke, bh. dinara, pa kasnije se pojavilo da se može uzimati i zlato za bilo koji proizvod iako je malo bilo ljudi koji su htjeli da uzmu zlato zbog toga što nije on lično mogao od zlata da preživi, pa je uzimao rađe cigarete ili valutu bilo koju da bi mogao da preživi, jer je cigaretu mogao prije da proda nego zlato… da bi mogao da dođe do sredstava, da bi mogao da kupi sebi šta mu treba, da nosi svojoj porodici.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

SEPTEMBAR 1992


• Predsjedništvo BiH donijelo odluku po kojoj će se evakuacija djece u organizaciji Dječije ambasade vršiti samo u uslovima pune bezbjednosti.
• Slobodan Milošević smjenjuje Milana Panića, novog predsjednika Vlade Jugoslavije.
• U sarajevskom naselju Stup, u kome caruje trgovina, zategnuta situacija. HVO, TO BiH, bosanski Srbi, postavili barikade, jednu do druge.
• Gradom vlada epidemija enterokolitisa i dizenterije.
• Izjava sarajevskih Jevreja: “Mi želimo da budemo bosanski Jevreji. U Drugom svjetskom ratu, najviše pravednika bilo je među Muslimanima. Oni su sklanjali Jevreje.”
• Ruski mediji za sve što urade Srbi optužuju Muslimane.
• Srpski snajperisti gađaju novinare “Oslobođenja” pri ulasku u zgradu.
• Profunkcionisao kopneni koridor od Splita prema Sarajevu.
• Srbi potpisali da se teško naoružanje stavi pod kontrolu UNPROFOR-a., po isteku ultimatuma.
• U Sarajevu se osnivaju udruženja protjeranih građana iz drugih gradova BiH.


• Srušen talijanski humanitarni avion.
• Ženeva, 4. septembar 1992. U Ženevi, pod okriljem UN i EZ, u Palati nacija, počela međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji.
• Krug humanitarne pomoći donosi građaninu Sarajeva 400 g. hrane dnevno.
• Konvoji Dječije ambasade na čekanju.
• Ministarstvo obrazovanja izdalo saopštenje da upis u škole zavisi od bezbjedonosnih uslova.
• Ženeva, 6. septembar 1992. Na međunarodnoj konferenciji, agresorskoj strani naloženo da do 12. septembra skloni svo teško naoružanje oko Sarajeva, Goražda, Bihaća i Jajca, te ga stavi pod kontrolu UN. Karadžić nije potpisao sporazum o stavljanju teškog naoružanja pod kontrolu UNPROFOR-a.


• Uprkos roku koji je Radovan Karadžić dobio za predaju oružja pod kontrolu UNPROFOR-a, on pregovara oko veličine cijevi.
• Opljačkano skladište “Fruktala” na Stupu. Jedinice HVO-a i Jukine jedinice se takmiče ko će više odnijeti. Glavni stožer HVO-a u Mostaru daje ultimatum Oružanim snagama BiH, u Sarajevu, da se povuku u roku od 48 sati, sa Stupa.
• Premijera prve ratne predstave “Sklonište”, u izvedbi Ratnog teatra “Sartr”.
• Hotel “Holiday inn” zaradio 230.000$ za dva mjeseca, jer jedino oni mogu primati strane novinare i opskrbljivati ih hranom, vodom i strujom.
• Građani lože klackalice i klupe iz parkova da bi preživjeli zimu.


• Građani Sarajeva mogu kupiti bure vode od 30 litara, za 10 DEM. Oni koji sami idu po vodu na jedno od rijetkih mjesta u gradu gdje ima vode, znaju da je ulog za jedan kanister sa vodom sopstveni život, zbog neprekidne izloženosti snajperima i granatama.
• Dr Mario Landeka u galeriji “Paleta” izložio 22 slikarska rada na temu Voda.
• Snage bosanskih Srba stavile oružje pod kontrolu UNPROFOR-a na 11 tačaka.
• Žestoka ofanziva bosanskih Srba. Izdaja jedinica HVO na Stupu. Povukli se sa linija odbrane grada.
• Delegacija BiH ide u Ženevu, na mirovne pregovore.
• Gradu nedostaje hlor za hlorisanje prljave vode. Vode se pregovori sa UNPROFOR-om.
• Još traje ofanziva bosanskih Srba na Stup za proboj u grad, na oslabljenim linijama.
• Dječiji hor “Palčići” piše princezi Diani o onome što im se događa.
• 20 autora izložilo mapu grafičkih listova “SA 92”.
• Fudbalska liga održava utakmice u Sarajevu pod parolom “Važno je učestvovati”.
• U gradu haraju glad, bolest, beznađe i smrt .
• Muslimani i Hrvati bježe sa Grbavice /okupiranog dijela grada/ plaćajući otkup za život Srbima.
• Odigrana utakmica Sarajevo - Unprofor. Rezultat 12:3.

Novac i cijene

Jugoslovenski novac bio je u opticaju do aprila 1992. Isti novac, samo sa pečatom Narodne banke Bosne i Hercegovine, funkcionisao je do decembra, jer je zemlja bila i bez papira i bez novca. Pošto novi novac za bosansku Vladu štampan u Engleskoj ne može sigurno doći u Sarajevo, štampani su bonovi veličine dvije tramvajske karte: 10, 20, 50, 100, 500, 1.000, 5.000 dinara, svi u različitim bojama. Prve četiri novčanice, kada se koriste pojedinačno, ništa ne vrijede. Jedna njemačka marka, koja je osnovna vrijednost za sve što je vrijedno, zvanično se računa 550 bosanskih dinara. U isto vrijeme, i na crnom tržištu, njena vrijednost je 1.200-1.300 dinara. Ostatak novca se mjeri prema DEM, ali je mnogo manje vrijedno. Dolar je prezren i jedva se može promijeniti. Zamjena funkcioniše samo među građanima Sarajeva. Strancima nije potrebno da se s tim bakću, jer je njima sve plaćeno. Najveći problem je kako promijeniti novčanicu od 100 DEM. Treba da imate sitno – može se iskoristiti u Holiday Innu, u Banci BiH i na crnom tržištu.
Pojavilo se nešto novo na tržištu vrijednosti. Papiri: garantna pisma, akreditacija, vojno odobrenje za odsustvo, ljekarski recept da je neko smrtno bolestan, lažni dokumenti svih vrsta…Cijene tih papira su između 100 i 300 DEM, što je samo stvar dogovora. Sada je DEM sasvim napuhana.

Cjenovnik

200 DEM za 1 kubni metar drva, ali morate platiti dodatnih 50 DEM za dostavu;
170 DEM za bocu viskija ili francuskog konjaka;
120 DEM za kilogram bijelog luka;
100 DEM za zeca (bijeli, oko 3 kg) ili 1 kilogram suhog mesa;
40 DEM – za ovo možete kupiti 10 kutija cigareta ili 1 litar ulja, ili 1 kg graha, ili dječji bicikl ili 1 konzervu ribe i 1 konzervu paštete ili 1 lanč paket ili pola kilograma duhana;
30 DEM za vuneni džemper (ručno pleten) ili teglu masnoće;
20 DEM za 1 kg luka ili 2 kg kupusa ili veliku tikvu;
10 DEM je cijena četiri baterije od 1,5 V ili pet litara vode – uvijek osim ljeti. Tada se cijena za pet litara vode diže na 30 DEM;
3 DEM za štanglu čokolade ili struk peršuna. Pila je vrijedna koliko sedam kilograma luka. Jedan litar mlijeka je između 2,5 i 5 DEM, ali se može dobiti za kutiju cigareta. Ovo je najbolja razmjena između beba i pušača u istoriji.
Najbolje funkcioniše razmjena. Za dva kilograma sirove kafe možete dobiti bocu propan gasa od 12 kg. Kutija antibiotika vrijedi dva lokalna telefonska poziva. Za litar ulja možete dobiti šteku cigareta i litar jeftinog pića ili tri litra sirupa od trešanja. Za dva litra ulja možete nositi skoro nove Reebok tene. Nošena muška zimska jakna košta tri kilograma luka. Nekadašnji standardni paket od 18 kg boje može se promijeniti za svaku vrstu i količinu hrane. 10 litara nafte, koliko je potrebno za dvosatno snimanje TV emisije o budućnosti BiH, mijenja se za 12 konzervi koje daju energiju za vaš lični opstanak.
U rukom pisanim oglasima na Titovoj ulici nudi se i traži od peći na plin, jakni, cipela do poruka kao što je: “Tražim ženu da mi pomogne da preživim zimu.”

PIJACE

Gradske pijace radile su tokom cijele opsade. Tu su se mogle kupiti sve vrste jestivih i manje jestivih biljaka, kao i domaći čajevi. Tu se prodavala i razmjenjivala humanitarna pomoć, kao npr. “Trumanova jaja” (jaja u prahu koja su bila uskladištena nakon Drugog svjetskog rata), cigarete i dr. Pijace su bile omiljene mete agresora i na njima je ubijen ili osakaćen veliki broj Sarajlija. Nije bilo niti jedne pijace u Sarajevu koja nije bila poprište masakra. Pijace su bile jedina mjesta gdje su Sarajlije mogle kupiti neku hranu. Krajem ljeta 1995. neki zaklonjeni ulični uglovi promovisani su u pijace.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA