PLATE ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE // 08. 1992.
FARUK KONJHODŽIĆ // DIREKTOR BOLNICE “KOŠEVO”
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

August 1992

Faruk Konjhodžić
Direktor bolnice ‘Koševo’
PLATE ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

‘Rat je zatekao bolnicu razrovanih puteva kroz bolničke kapacitete, bez napravljene infrastrukture, bez spojenog centralnog grijanja, spojene kanalizacije, vode i tako dalje. Sve je to trebalo u toku ’92, u veoma kratkom periodu nadoknaditi, a humanitarne organizacije još nisu započele svoje aktivnosti u Sarajevu. One su se počele pojavljivati tek krajem ’92. godine i početkom ’93. godine. Tako da je ta činjenica, da je bolnica rat započela sa kapacitetima koji su u najmanju ruku bili pod rekonstrukcijom. Da je finansiranje bolnice kompletno prestalo. Da je agresor odmah svu oštricu svoje agresije uputio na bolnicu i da nam je već od samog početka jako mnogo kapaciteta uništeno. Prije svega Ginekološko-akušerska klinika, Dječija klinika i Rehabilitacioni centar. Zatim da su mnogi ljudi otišli, gotovo svi Srbi iz bolnice, veliki dio Hrvata, a u trećem naletu jedan dobar dio Bošnjaka, sklanjajući se ispred agresije. Ostali smo praktično bez kadra. Što je najgore, ostali smo bez mladih ljekara, velikog broja sestara. Zatim je nastupila jedna teškoća zbog toga što je veliki dio zavojnog materijala i lijekova jednostavno otuđeno, neposredno prije početka agresije, što je šef bolničke apoteke odveo nekoliko kamiona lijekova na Pale. Bolnicu je rat zatekao sa zalihama u kuhinji i lijekova u apotekama svega za tri dana. Tako da je u početku ’92. stanovništvo iz okolnih zgrada hranilo i snabdijevalo bolnicu svojim rezervnim lijekovima iz kućnih apoteka. Problem plaća se tek javio u toku ’93. godine. Nisu se one ništa ni popravile ni pogoršale. One su i dalje bile jako rđave, u početku su bile i isplaćivane, a kasnije su i skroz prestale. Međutim, javio se problem zbog toga što su sve zalihe iscrpljene. Što ljudi nisu imali odjeće, sestre nisu imale obuće, nije bilo gradskog saobraćaja, nije se moglo doći na posao, išlo se pješke po putevima koji su značili sklanjanje od granata i od snajperske vatre. Nekad se sahat ili dva išlo na posao i isto toliko je trebalo da se čovjek vrati sa posla, što je značilo veliki intenzitet deranja obuće. Sve je to rezultiralo potrebom da ljudi na neki način obnove tu odjeću i obuću i onda se ukazao problem plaća. Jer smo trebali ljude platiti za njihov rad a nismo imali iz čega, jer je ta plaća bila toliko minimalna da je nije bilo vrijedno ni spominjati.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

AUGUST 1992


• U konvoju koji se uputio u Njemačku sa djecom bez roditelja, srpski snajperisti usmrtili bebe u autobusu.


• Romi iz naselja Butmir odlaze da prezime u Italiju.


• Agresor ucjenjuje vodom. Isključen rezervoar Bačevo. 90% grada nema vodu.
• Aerodrom zatvoren zbog granatiranja.
• Užasno stanje u zgradi Domu staraca, koja se nalazi na ničijoj zemlji.
• Izrael učestvuje u vazdušnom mostu, u dopremi humanitarne pomoći.
• Izjava bivše britanske premijerke, Margaret Thatcher, a povodom događaja u Bosni: “Svaki put kada međunarodna zajednica kaže da neće upotrebljavati silu, ohrabruje agresora.”
• UNPROFOR postao posrednik za puštanje struje i vode u grad.Popravak srušenih dalekovoda je Sizifov posao. Radnici Elektroprivrede prvo traže saglasnost od UNPROFOR-a. Potom izlaze na teren koji je uvijek izložen snajperima i granatama. Popravljaju dalekovod koji će ponovo biti srušen. I onda iz početka.
• Dino Merlin komponovao bosansku himnu.
• U sarajevskim studijima hiperprodukcija muzičkih hitova.


• Obustavljen rad Dječije ambasade. Uslijedio protest majki upućen Predsjedništvu BiH.
• Otišao konvoj Jevreja iz Sarajeva.
• Predsjednik jugoslovenske Vlade, Milan Panić, stigao nenajavljen u Sarajevo. Alija Izetbegović odbio da ga primi.


• Njujork, 14. august 1992.Savjet bezbjednosti UN usvojio dvije rezolucije o BiH: Rezoluciju 770, kojom se odobrava upotreba vojne sile za provođenje humanitarne akcije u BiH; - Rezoluciju 771, kojom se osuđuje narušavanje ljudskih prava u BiH i omogućava upotreba vojne sile radi pristupa koncentracionim logorima.Savjet bezjednosti UN potvrđuje svoje rezolucije: 713 od 25. septembra 1991. godine; 721 od 27. novembra 1991. godine; 724 od 15. decembra 1991. godine; 727 od 8. januara 1992. godine; 740 od 7. februara 1992. godine; 743 od 21. februara 1992 godine; 749 od 7. aprila 1992 godine; 752 od 15. maja 1992. godine; 757 od 30. maja 1992. godine; 758 od 8. juna 1992. godine; 760 od 18. juna 1992. godine; 761 od 29. juna 1992. godine; 762 od 30. juna 1992. godine; 764 od 13. jula 1992. godine; 769 od 7. augusta 1992. godine. Savjet bezbjednosti ponovo ističe neophodnost hitnog političkog rješenja putem pregovora, za situaciju u RBiH, sa ciljem da se toj zemlji omogući da živi u miru i bezbjednosti u svojim granicama.
• Savjet bezbjednosti, postupajući na osnovu poglavlja VII, Povelje Ujedinjenih nacija:
1. Ponovo potvrđuje svoj zahtjev da sve strane i drugi zainteresovani u BiH odmah obustave borbu;
2. Apeluje na sve države da preduzmu sve neophodne mjere, u saradnji sa UN, ili preko regionalnih agencija i aranžmana, kako bi se olakšala isporuka humanitarne pomoći Sarajevu i drugim dijelovima BiH, gdje je to potrebno, od strane relevantnih humanitarnih organizacija UN i drugih;
3. Zahtijeva neometan i stalni pristup svim logorima, zatvorima i centrima za internaciju Međunarodnom komitetu Crvenog krsta i drugim relevantnim humanitarnim organizacijama; kao i da svi zatvorenici budu tretirani humano, da dobijaju odgovarajuću hranu, smještaj i zdravstvenu njegu;
4. Apeluje na sve države da generalnom sekretaru podnesu izvještaj o mjerama koje poduzimaju u koordinaciji sa UN, s ciljem da se ova rezolucija provede, i poziva generalnog sekretara da neprestano razmatra dalje mjere koje bi mogle biti potrebne za obezbjeđivanje neometane isporuke humanitarne pomoći;
5. Traži od svih država da pruže odgovarajuću podršku akcijama preduzetim u skladu sa ovom Rezolucijom;
6. Zahtijeva da sve strane i drugi zainteresovani preduzmu neophodne mjere kako bi se osigurala bezbjednost UN i drugog ljudstva angažovanog na isporuci humanitarne pomoći;
7. Traži od generalnog sekretara da periodično podnosi izvještaj Savjetu bezbjednosti o primjeni ove Rezolucije;
8. Donosi odluku da aktivno prati ovo pitanje.
• Papin izaslanik prisustvovao misi u Katedrali održanoj za blagdan Velike Gospe.


• Granatama zapaljen hotel "Evropa”.
• Konvoj Dječije ambasade krenuo za Beograd.
• Aerodrom zatvoren jer je gađan britanski Herkules C-13.
• Ratni bonovi postali platežno sredstvo i zamijenili Yu dinar. Odštampan bh dinar, ali novac nije mogao ući u Sarajevo.
• Posljednji aktivni pravoslavni sveštenik Dragutin Ubiparipović napušta Sarajevo .


• Nenad Kecmanović, odbjegli član Predsjedništva BiH, preko jugoslovenske novinske agencije “Tanjug”, izdao obavještenje da više nije član Predsjedništva BiH.
• Bobby Fisher igra meč na Svetom Stefanu, uprkos embargu sa Jugoslavijom.
• Održana fudbalska utakmica Sarajevo-Željo, s rezultatom 8:5.
• Nacionalna biblioteka izgorjela u teškom artiljerijskom napadu.


• London, 27. august 1992.U Londonu počela mirovna konferencija o bivšoj Jugoslaviji, pod zajedničkim predsjedavanjem britanskog premijera John Majora, generalnog sekretara UN Boutrosa Ghalia i ministra vanjskih poslova Engleske Douglasa Hurda. Bh delegaciju predvodi Alija Izetbegović. U sastavu delegacije su i Mile Akmadžić, Haris Silajdžić i Nikola Kovač. Hrvatsku delegaciju predvodi Mate Boban, a delegaciju bosanskih Srba Radovan Karadžić.
• Jose Cutilliero podnio ostavku na svoju funkciju predsjedavajućeg EZ.
• Srbi dobili bezuslovni ultimatum od 96 sati za povlačenje teške artiljerije.
• U sarajevskim bolnicama doktori i medicinsko osoblje gladuju.

Medicinska zaštita

Medicinska zaštita: glavna karakteristika je veoma prijateljsko osoblje, što nije bio slučaj prije rata. Vrlo je efikasna. Osim bolnice i hitne pomoći, brzo ćete čuti o svim improvizovanim ambulantama. Porodilište je granatirano i van upotrebe, pa se bebe rađaju u običnoj bolnici. Kada idete kod zubara, morate ponijeti bocu vode i rukavice koje će on koristiti za vrijeme pregleda.
Apoteke rade, ali lijekovi većinom nedostaju. Ponesite vaše vitamine. Ako je hitno – raspitajte se gdje se nalaze La Benevolencija i Caritas.

BOLNICE

U proljeće 1992. Dom zdravlja u Starom gradu bio je granatiran. U maju 1992. Državna bolnica je intenzivno gađana, na nju je tokom opsade palo oko 200 granata. Žrtve su bili pacijenti. Klinika “Koševo” doživjela je istu sudbinu. Operacione sale i intenzivna njega, takođe su gađani. Bolnice su, uglavnom, gađane pancirnim granatama koje su prolazile kroz nekoliko soba. Bolesnici su premještani, a hirurzi su često operisali bez struje ili vode, koristeći svijeće i petolitarske kanistere vode. Bolnica je dnevno primala stotine građana.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA