ZEMALJSKI MUZEJ NA PRVOJ LINIJI OPSADE // 07. 1992.
DŽENANA BUTUROVIĆ // DIREKTOR ZEMALJSKOG MUZEJA
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Juli 1992

Dženana Buturović
Direktor Zemaljskog muzeja
ZEMALJSKI MUZEJ NA PRVOJ LINIJI OPSADE

‘Strateški položaj Zemaljskog muzeja je bio jako značajan i za branioce grada. Dakle, za odbranu i za napadača. Dakle, napadači su htjeli… a vi znate kako je bilo teško dok kasarna nije napuštena, Muzej je bio napadan sa svih strana. Kasarna, sa ove strane je bila Vojna bolnica sa koje se takođe pucalo, pa čak i onaj veliki neboder, sa njegovih spratova znalo se pucati. Tako da je on bio sa svih strana zapravo opkoljen i pucano je. Vrlo, vrlo, vrlo je teško bilo prići Zemaljskom muzeju. Ja se sjećam da sam u maju mjesecu htjela prići Zemaljskom muzeju, jer stanujem preko puta u onaj žutoj zgradi, ako znate gdje je bila nekada Američka čitaonica i ja sam pokušala da priđem Muzeju. Odmah su me vojnici prvih dana maja… kad su se još vodile one ulične borbe, znate oko Filozofskog fakulteta ili je na to barem to ličilo meni kada sam prilazila. I pokušavala sam da priđem i odnesem nešto hrane radnicima u Muzeju i zaustavila me policija, kaže pa vi ne možete. Ja sam rekla ja ću naći prolaz, ja sam zaista došla u Muzej. I kad sam došla, ispričala sam kuda sam prošla, oni su rekli, pa najgorim mogućim putem, ali eto živa sam došla. Na Zemaljski muzej palo je 500 do 550 granata, na čitav kompleks Zemaljskog muzeja. A kompleks muzeja sa botaničkim vrtom iznosi 20 hiljada kvadratnih metara. Dakle, na botanički vrt otpada 14 hiljada kvadratnih metara. Na fasadu i na krov palo je, naši su prebrojali, prilikom prvih sanacionih radova, bilo je 172 pogotka, što granatom, što iz nekog drugog teškog naoružanja.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

JULI 1992


• Da bi se zaštitili od udara snajpera, sarajevski vozači voze gradskim ulicama ogromnom brzinom.


• Stigao kvasac za hljeb u “Velepekaru”.


• Proglašena Herceg-Bosna na teritoriji BiH.


• Počela preprodaja humanitarne pomoći na raznim mjestima u gradu, po visokim cijenama.
• Mnoge zemlje nude učešće u vazdušnom mostu za dostavu humanitarne pomoći opsjednutom gradu.


• Na sjednici Predsjedništva BiH donesena odluka o smjeni javnog tužioca jer je tražio zabranu rada nacionalnih partija SDA i HDZ, zbog šest zajedničkih grijehova.


• Minhen, 7. juli 1992. Samit u Minhenu: Sedam najrazvijenijih zemalja svijeta usvojilo posebnu Rezoluciju o jugoslovenskoj krizi kojom bi trebalo pojačati pritisak na Beograd. Sedmorica podržavaju Konferenciju EZ o bivšoj Jugoslaviji i pozivaju sve strane da nastave pregovore, istovremeno zahtijevajući od svih strana u BiH da ne ugrožavaju humanitarne napore. U Rezoluciji se još kaže: u slučaju propasti mirovnih pregovora Savjet bezbjednosti će razmotriti i druge mjere, pri čemu vojna sredstva neće biti isključena. Podvlačimo da Srbija i Hrvatska moraju poštovati teritorijalni integritet BiH.


• Novi član Predsjedništva BiH iz redova srpskog naroda, Nenad Kecmanović, pobjegao iz Sarajeva.


• Učenik Josip Čapelj dao 200.000 dinara ušteđevine Oružanim snagama BiH: “Ja želim da me oni oslobode.”


• Juka Prazina, lider gradske gerile, prešao u OSBiH, sa svojom jedinicom.


• Violončelista Vedran Smajlović svirao na ulici u centru grada.


• Predstavnik jevrejske zajednice u Sarajevu, Ivica Čerešnješ, izjavio da se Jevrejsko groblje i kapela mogu poravnati u interesu odbrane grada. Jevrejsko groblje je jedno od najopasnijih uporišta srpskih snajperista s kojih pucaju na građane Sarajeva. Srpski teroristi gađaju autobuse, tramvaje, prolaznike.


• U dvostruko okupiranom naselju Dobrinja, učiteljica, “teta Faiza”, opušta djecu uz igru, učenje, maskenbal i igranke.
• Inkasanti pokušavaju da naplate TV pretplatu.
• Violončelista Vedran Smajlović uputio poziv muzičarima svijeta da l7. jula, u 12 sati, u znak protesta protiv agresije na Sarajevo i BiH sviraju Albinonija.
• London,16. juli 1992. U Londonu počela mirovna konferencija. Predsjedavajući mirovne konferencije lord Peter Carrington. Učesnici konferencije: Haris Silajdžić, Radovan Karadžić i Mate Boban.
• Konstruktor Mirko Mer napravio zaštitnu masku protiv bojnih otrova.
• Violončelista Vedran Smajlović svirao za Douglasa Hurda, ministra spoljnih poslova Velike Britanije, u ulici Vase Miskina.


• London, 18. juli 1992. U Londonu potpisan sporazum o prekidu vatre. Sve strane potpisale sporazum o prekidu vatre i stavljanju teškog oružja pod kontrolu međunarodne zajednice. Potpisan dokument koji garantuje povratak izbjeglicama u svoja mjesta i obezbjeđuje slobodu kretanja svim civilnim licima.
• U Sarajevo doputovao novi predsjednik Vlade Jugoslavije, Milan Panić.
• Apoteke u Sarajevu dobijaju u humanitarnoj pomoći ogromne količine lijekova sa isteklim datumima, kao i potpuno neadekvatne lijekove, poput lijeka protiv malarije.
• Louis Mackenzie, komandant UNPROFOR-a, dao ostavku, pod pritiskom medija za nedolično ponašanje i pristrasnost.
• Konvoj majki i djece, u organizaciji Dječije ambasade, otišao za Italiju.
• Isplata penzija zavisi od struje.
• Na Olimpijadu u Barselonu iz Sarajeva otišlo 27 ljudi.
• Napad OSBiH na fabriku čokolade “Zora”, u cilju razoružanja gerilskih jedinica HVO.


• U gradu nema vode. Srpski teroristi drže sve rezervoare pod kontrolom.


• Na Stupu funkcioniše trgovina ljudima i robom, u saradnji između jedinica HVO i snaga bosanskih Srba.


• Bernard Couchner kumuje bivšoj JNA bolnici dajući joj ime “Francuska bolnica”.
• Slikari izlažu svoje slike u haustorima.
• Haris Silajdžić, ministar spoljnih poslova BiH, odbio Cutillierov plan, na koji je u martu BH delegacija dala svoj načelni pristanak.
• Atletičarka Mirsada Burić trenira za svjetsko prvenstvo na ulicama Sarajeva, pod snajperima.
• Juka Prazina, sa svojim odredom napravio granicu sa Stupom i zaustavio trgovinu na relaciji Stup-Grad.

ISTORIJA

Ako se igrate s linijama na mapi Evrope, Sarajevo ćete naći tamo gdje linije prelaze Balkan. Prvo povučete liniju od Pariza, pa kroz Veneciju i onda do Istanbula, najbliže tačke Istoka za koju je Evropa vijekovima znala. Druga linija počinje u sjevernoj Evropi, ide između Berlina i Varšave, preko Mediterana, i zatim u Afriku. Te linije se sastaju iznad Bosne i Hercegovine. Ustvari prelaze preko Sarajeva. Ovdje su ratovi počinjali i trajali, dok su ljudi voljeli i čeznuli za ljubavlju. Ovdje su trgovci prodavali robu iz cijelog svijeta, a život je bio i blizak i dalek običajima i Istoka i Zapada. Bio je zapadnjački za Istok, a orijentalni za Zapad. Bio je to život Sarajeva.

Evo šta je napisao pjesnik Muhamed Nerkesi (1592-1634), boraveći daleko od voljenog grada: “Ništa nije ni blizu mom gradu. To je biser na zemlji, saraj izvora i bašti jedinstven u svijetu … Visoke planine oko njega, stare i plemenite, snježni vrhovi pokriveni izmaglicom ljube nebo … Nemoguće je, nema sumnje, nabrojati sve ljepote ovog mjesta …”

ZEMALJSKI MUZEJ

Zemaljski muzej, smješten preko puta hotela Holiday Inn, bio je na prvoj liniji, a rijeka Miljacka ga dijeli od okupiranog dijela Grbavice. Njegovi prozori su još pokriveni UNHCR plastičnim folijama, koje su zamijenile polomljena stakla. Folija je poklon UNHCR-a muzeju, koji je znan kao najstarija kulturna i naučna institucija u Bosni i Hercegovini. Otvoren 1888. godine, muzej je rađen u monumentalnom stilu neo-renesanse, s botaničkim vrtom, kao i srednjovjekovnim grobovima-stećcima. Muzej ima arheološko, etnografsko i odjeljenje prirodnih nauka. Bilo je nemoguće zaštititi brojne postavke, ali uprkos granatama, nisu bile direktno pogođene. Najpoznatiji eksponati, kao sarajevska Haggadah, bili su sklonjeni na sigurnija mjesta. Dio muzeja je izgorio, a zgrada je bila pogođena s više od 420 granata, po muzejskim podacima. Ispred muzeja je stajao UN transporter koji je trebao štititi putnike u tramvajima. Na toj tački su mnogi bili ranjeni ili ubijeni. Na tom mjestu je pala posljednja žrtva u gradu, poslije potpisa u Dejtonu, kada je tramvaj pogođen granatom.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA