BIJEG SA GRBAVICE // 07. 1992.
NIDŽARA ALJOVIĆ // IZBJEGLICA
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Juli 1992

Nidžara Aljović
Izbjeglica
BIJEG SA GRBAVICE

‘Moji roditelji su ostali na Grbavici i mislila sam da ih više nikada možda neću vidjeti. Ja sam provela nekih mjesec dana sa četnicima. Sa ljudima s kojima sam kao dijete igrala limuna i narandže, a poslije me nisu ni pozdravljali. Tih mjesec i zapravo dva mjeseca, provela sam u stanu i u podrumu. Nije bilo pogleda ni na prozor, a onda eto tog 3. jula kada sam izašla, izašla sam u rol majici i obučena kao u decembru mjesecu, jer zapravo uopšte nisam imala predstavu o tome kako je napolju.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

JULI 1992


• Da bi se zaštitili od udara snajpera, sarajevski vozači voze gradskim ulicama ogromnom brzinom.


• Stigao kvasac za hljeb u “Velepekaru”.


• Proglašena Herceg-Bosna na teritoriji BiH.


• Počela preprodaja humanitarne pomoći na raznim mjestima u gradu, po visokim cijenama.
• Mnoge zemlje nude učešće u vazdušnom mostu za dostavu humanitarne pomoći opsjednutom gradu.


• Na sjednici Predsjedništva BiH donesena odluka o smjeni javnog tužioca jer je tražio zabranu rada nacionalnih partija SDA i HDZ, zbog šest zajedničkih grijehova.


• Minhen, 7. juli 1992. Samit u Minhenu: Sedam najrazvijenijih zemalja svijeta usvojilo posebnu Rezoluciju o jugoslovenskoj krizi kojom bi trebalo pojačati pritisak na Beograd. Sedmorica podržavaju Konferenciju EZ o bivšoj Jugoslaviji i pozivaju sve strane da nastave pregovore, istovremeno zahtijevajući od svih strana u BiH da ne ugrožavaju humanitarne napore. U Rezoluciji se još kaže: u slučaju propasti mirovnih pregovora Savjet bezbjednosti će razmotriti i druge mjere, pri čemu vojna sredstva neće biti isključena. Podvlačimo da Srbija i Hrvatska moraju poštovati teritorijalni integritet BiH.


• Novi član Predsjedništva BiH iz redova srpskog naroda, Nenad Kecmanović, pobjegao iz Sarajeva.


• Učenik Josip Čapelj dao 200.000 dinara ušteđevine Oružanim snagama BiH: “Ja želim da me oni oslobode.”


• Juka Prazina, lider gradske gerile, prešao u OSBiH, sa svojom jedinicom.


• Violončelista Vedran Smajlović svirao na ulici u centru grada.


• Predstavnik jevrejske zajednice u Sarajevu, Ivica Čerešnješ, izjavio da se Jevrejsko groblje i kapela mogu poravnati u interesu odbrane grada. Jevrejsko groblje je jedno od najopasnijih uporišta srpskih snajperista s kojih pucaju na građane Sarajeva. Srpski teroristi gađaju autobuse, tramvaje, prolaznike.


• U dvostruko okupiranom naselju Dobrinja, učiteljica, “teta Faiza”, opušta djecu uz igru, učenje, maskenbal i igranke.
• Inkasanti pokušavaju da naplate TV pretplatu.
• Violončelista Vedran Smajlović uputio poziv muzičarima svijeta da l7. jula, u 12 sati, u znak protesta protiv agresije na Sarajevo i BiH sviraju Albinonija.
• London,16. juli 1992. U Londonu počela mirovna konferencija. Predsjedavajući mirovne konferencije lord Peter Carrington. Učesnici konferencije: Haris Silajdžić, Radovan Karadžić i Mate Boban.
• Konstruktor Mirko Mer napravio zaštitnu masku protiv bojnih otrova.
• Violončelista Vedran Smajlović svirao za Douglasa Hurda, ministra spoljnih poslova Velike Britanije, u ulici Vase Miskina.


• London, 18. juli 1992. U Londonu potpisan sporazum o prekidu vatre. Sve strane potpisale sporazum o prekidu vatre i stavljanju teškog oružja pod kontrolu međunarodne zajednice. Potpisan dokument koji garantuje povratak izbjeglicama u svoja mjesta i obezbjeđuje slobodu kretanja svim civilnim licima.
• U Sarajevo doputovao novi predsjednik Vlade Jugoslavije, Milan Panić.
• Apoteke u Sarajevu dobijaju u humanitarnoj pomoći ogromne količine lijekova sa isteklim datumima, kao i potpuno neadekvatne lijekove, poput lijeka protiv malarije.
• Louis Mackenzie, komandant UNPROFOR-a, dao ostavku, pod pritiskom medija za nedolično ponašanje i pristrasnost.
• Konvoj majki i djece, u organizaciji Dječije ambasade, otišao za Italiju.
• Isplata penzija zavisi od struje.
• Na Olimpijadu u Barselonu iz Sarajeva otišlo 27 ljudi.
• Napad OSBiH na fabriku čokolade “Zora”, u cilju razoružanja gerilskih jedinica HVO.


• U gradu nema vode. Srpski teroristi drže sve rezervoare pod kontrolom.


• Na Stupu funkcioniše trgovina ljudima i robom, u saradnji između jedinica HVO i snaga bosanskih Srba.


• Bernard Couchner kumuje bivšoj JNA bolnici dajući joj ime “Francuska bolnica”.
• Slikari izlažu svoje slike u haustorima.
• Haris Silajdžić, ministar spoljnih poslova BiH, odbio Cutillierov plan, na koji je u martu BH delegacija dala svoj načelni pristanak.
• Atletičarka Mirsada Burić trenira za svjetsko prvenstvo na ulicama Sarajeva, pod snajperima.
• Juka Prazina, sa svojim odredom napravio granicu sa Stupom i zaustavio trgovinu na relaciji Stup-Grad.

Stanovanje

Oni koji su imali sreću još žive u njihovim stanovima. Izbjeglice i oni čiji su stanovi spaljeni ili razoreni granatama stanuju u stanovima onih koji su napustili Sarajevo prije ili za vrijeme rata. Izdaju se privremene dozvole i potvrde za prodaju. Neki su ušli u stanove razvaljujući vrata i mijenjajući brave. Možete promijeniti stan ako neko od vaših prijatelja uspije napustiti grad. Neki imaju po dva ili tri stana. Zavisno od toga šta koji od njih može ponuditi – struju, plin, vodu ili minimum sigurnosti – oni se sele iz stana u stan. Oni koji vas traže naći će vas na adresama gdje podižete humanitarnu pomoć. Neki žive u komunama. Stare porodice su se raspale – nove se formiraju.
Nema stakala na prozorima, popucali su od stalnih detonacija. Bilo je i prijatno ljeti – plastična folija je stavljena s prvim kišama. Ljudi su je postavljali na prozorske okvire sa širokom ljepljivom trakom koja se u fabrikama koristi za pakovanje. Ljepilo je popuštalo na kiši i vjetru. Onda su počeli koristiti eksere. Ko nije imao foliju – koja je i te kako vrijedna na crnom tržištu – zatvarao bi prozore s kartonskim kutijama koje su ostajale iza podjele humanitarne pomoći. Pokazalo se da su najbolje one manje vreće za rižu koje je davao UNPROFOR – jedino vam je bio potreban dobar prijatelj koji dijeli humanitarnu pomoć.
Neki prozori zaštićeni su drvima izvučenim iz podruma i s krovova. U tim kućama je mračno kao u grobu. Oni dovitljivi skidaju vrata s plakara ili soba da bi “fiksirali” prozore i oštećene dijelove stana. Cigle koje se mogu naći oko srušenih zgrada koriste oni koji još imaju zidove i da popune rupe. Zbog sigurnosti – samo psihološka sigurnost – ljudi zatvaraju prozore s teškim plakarima, madracima, knjigama, tepisima. Gomilaju sve svoje vrijedne stvari u jedan ugao stana koji smatraju najsigurnijim. Kupatila, koja se nekako nalaze u sredini, su skladište za slike. Fotografije, dokumenti, nakit, novac, pasoši su u torbi, odmah pored vrata. U torbi je još nekoliko stvari: lijekovi, keksi, termos, mesna konzerva i ćebe.

GRANICE

Granice opsjednutog grada bile su markirane komadima “ničije zemlje”, koja je dijelila branioce od agresora. Na nekim mjestima, zona odvajanja je bio samo tanki zid. Aerodrom je bio mali komad zemlje pod kontrolom UNPROFOR-a. Odatle, preko planine Igman, grad je komunicirao s drugim dijelovima slobodne teritorije u Bosni i Hercegovini.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA