PRAVLJENJE ORUŽJA // 06. 1992.
FAIK KULOVIĆ // CENTAR NAMJENSKE PROIZVODNJE
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Juni 1992

Faik Kulović
Centar namjenske proizvodnje
PRAVLJENJE ORUŽJA

‘Pokušali smo da napravimo katapult koji bi bacao zapaljivu bocu na nekih… željeli smo udaljenost od 150 do 200 metara, a uspjeli smo otprilike nekih 20 metara. Jednostavno, to sa katapultom nije išlo. U čitavom tom belaju, obzirom da je i rat i da čovjek nema vremena da se uhvati svojih knjiga, a kad sam vidio da to leti od 7 do 20 metara i da se katapult obično prevrne preko samog sebe, zbog svoje inercijalne snage… Onda sam odlučio ipak da se uhvatim svoje fizike koju sam nekada na fakultetu dosta dobro učio i da shvatim i da dođem do proračuna da je jednostavno moguće napraviti katapult, ali je on toliki da ga mi ne možemo prebacivati nigdje, jer bi to moralo na nekom velikom kamionu da se kreće do položaja. Ako se takav kreće, onda je vidljiv i onda nema svrhe da se kao takav koristi. Tako da smo brzo napustili tu ideju i onda smo došli do ideje da pokušamo sa puške izbaciti, ispaliti bocu sa molotovim koktelom koja bi išla od tih naših, nama potrebnih 150 do 200 metara, jer smo se u većini slučajeva na linijama nalazili otprilike na udaljenosti na 150 do 200 od četničkih rovova ili položaja. Tako smo počeli raditi taj jedan sistem koji je na prvi pogled izgledao, maltene, nebulozan. On jednostavno nije imao svoju logičku mogućnost izbaciti staklenu bocu tako da je opališ manevarskim metkom. To je skoro nemoguće, zato što ona obavezno pukne zbog dinamičkog udara. I vi imate ispred sebe vatrenu kuglu, koja u principu može da rani čovjeka koji je pucao, a neprijatelju ne može ništa da učini.
Uzgred da kažem, tad smo se trudili i pokušavali zbog onih ogromnih konvoja koje su četnici izvlačili iz Sarajeva, iz fabrika, do kojih mi više nismo mogli doprijeti. Najveći nam je problem bio i stalno smo razmišljali kako da te konvoje zaustavimo. Kako da spriječimo iznošenje tih materijalnih dobara. Tad smo napravili neke rogljeve male, koji se mogu baciti na cestu da izrežu gume na teškim transporterima i automobilima. To je dosta robusna sprava koju jedan dobar bacač može da baci na 30, 40 metara, gađajući cestu. Drugih načina nismo imali. Počeli smo razmišljati kako da to izbacimo dalje do neke ceste, a da nam ljudi ne poginu. Ti rogljevi nam nisu dali baš neke posebne efekte, moram priznati, zato što nismo mogli prići saobraćajnicama, a nisam želio zbog nekakvih materijalnih dobara da nekim od ljudi naredim da idu poginuti da bi se zaustavio neki šleper, koji će na neki drugi način biti sigurno izvučen.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

JUNI 1992


• Zgrada Doma slijepih postala gnijezdo naoružanih srpskih paravojnih trupa.
• Iseljena najveća kasarna JNA “Maršal Tito”, u centru grada.
• Pukle telefonske veze Sarajevo - Svijet.


• Građani, zatvoreni u haustore i podrume usljed neprestanog granatiranja, priređuju haustorske priredbe.
• U gradu vlada teška nestašica hrane. Mjesna zajednica Buljakov potok napravila mini-farme za preživljavanje.


• Prilikom agresorskog napada na Aerodromsko naselje, građani otvorili radio-aparate do daske, uz pjesmu: “Ne daj se, Bosno!”


• UN vodi pregovore oko preuzimanja aerodroma, koji je pod kontrolom JNA i srpskih terorista.
• Sarajevski psihijatri daju savjete građanima za mentalni opstanak: uspostavljajte što više kontakata, ne ostajte u izolaciji, pokažite solidarnost, dijelite sve sa drugima, treba raditi što više - izmišljati poslove, nemojte sjediti skrštenih ruku…
• Nestalo metadona, lijeka za narkomane.
• Elektro-energetski sistem BiH je isparcelisan
• Predsjedništvo BiH proglašava ratno stanje i opštu mobilizaciju.
• Louis Mackenzie, komandant UNPROFOR-a, uspostavlja dvodnevno primirje kao uslov za otvaranje aerodroma.
• Izgorjela zgrada dnevnog lista "Oslobođenje", pod teškim artiljerijskim napadom.
• Avioni JNA gađaju TV predajnik u Moštrima kod Visokog, u blizini Sarajeva.
• Srpske paravojne trupe protjeruju građane muslimanske i hrvatske nacionalnosti iz sarajevskog naselja Ilidža.


• Predsjednik Predsjedništva BiH izjavio da će ići na konferenciju u Strazbur 25. aprila, ako se otvori aerodrom i ako mu UNPROFOR obezbijedi put do aerodroma.
• Prije konferencije u Strazburu, specijalne jedinice MUP-a izjasnile se protiv kantonalne i podijeljene Bosne.
• Javno tužilaštvo BiH u Sarajevu izdalo zabranu rada SDS-a. Postupak je pokrenuo Centar za antiratne aktivnosti, a Tužilaštvo presudilo.
• Na SDS barikadi, pri izlasku iz grada zaustavljeni bh olimpijci na putu za Olimpijske igre u Barseloni.
• "Grasovi" vozači tramvajima voze Sarajlije, a peta kolona se raspituje o vremenu polaska tramvaja da bi dojavili SDS teroristima, da bi ih ovi onda gađali sa brda.
• Kinkel, njemački ministar spoljnih poslova, osjeća nemoćni bijes, te je duboko deprimiran pred nesposobnošću međunarodne zajednice da pomogne Bosni i Sarajevu.
• Strazbur, 25. juni 1992. U Strazburu počeo samit o BiH. Predsjedavajući na ovom samitu je lord Carrington. Učesnici: Haris Silajdžić, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.
• Čekanje na prekid vatre da bi se otvorio aerodrom. Louis Mackenzie: bh vlada drži vojničke efektive u gradu, a Srbi kažu da neće gađati civilne ciljeve, što znači mogu gađati vojne.
• Sarajlije, inače strastveni pušači, puše razne vrste cigareta u gradu pod opsadom: najzdravija je KOKTEL cigareta.
• MUP izdao uputstvo za bezbjedno kretanje u gradu pod granatama i snajperima.
• U sarajevskom naselju Alipašino polje, B faza, održano takmičenje u šahu.


• Krah mirovne konferencije u Strazburu.
• Po gradu lutaju napušteni kućni ljubimci, jer su vlasnici napustili grad.
• U sarajevskoj “Velepekari” nije proizveden hljeb, osnovna hrana Sarajlija, jer nema kvasca.
• Stonoteniseri iz Sarajeva idu u Crikvenicu na pripreme za Evropsko prvenstvo.
• Francuski predsjednik François Mitterand, potpuno nenajavljeno sletio na zatvoreni Sarajevski aerodrom. Otišao u obilazak grada pod opsadom. Posjetio Državnu bolnicu /Vojnu bolnicu/ i tom posjetom razriješio krizu dostave humanitarne pomoći, kao što je zaustavio akciju eventualnih zračnih udara na položaje bosanskih Srba.
• Odlukom Predsjedništva uvedena radna obaveza.
• Zavijorila se plava UN zastava nad pistom Sarajevskog aerodroma, tri minuta prije početka sjednice Savjeta bezbjednosti UN, netom prije isteka ultimatuma datog bosanskim Srbima. Stigli su prvi avioni sa humanitarnom pomoći za građane Sarajeva.
• Sve veze sa svijetom su u prekidu.
• Njujork, 30. juni 1992. Savjet bezbjednosti usvojio Rezoluciju 761, kojom ovlašćuje sekretara UNPROFOR-a da ostvari sigurnost i funkcioniranje sarajevskog aerodroma. Članom 2 te Rezolucije Savjet bezbjednosti poziva sve strane da se održi apsolutni i bezuslovni prekid vatre.

ORUŽJE

Početkom opsade, agresor je zaokružio Sarajevo s 260 tenkova, 120 minobacača, bezbroj raketnih lansera, protivavionskim oružjem, snajperima, mitraljezima…U toku granatiranja, popularni kviz u sarajevskim podrumima bio je u pogađanju vrste oružja i kalibra po zvuku eksplozije ili ispaljenja. Ipak, najinteresantnije oružje su proizveli branioci grada tokom prvog perioda opsade. Topovi napravljeni od gasnih pipa; lukovi i strijele sa eksplozivnim vršcima; boce punjene različitim zapaljivim tečnostima koje su ispaljivane iz topova; ručno pravljeni trombloni i bombe koji su bili isto tako opasni za one koji ih ispaljuju, kao i za agresora.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA