SPAŠAVANJE ‘HAGADE’ // 06. 1992.
ENVER IMAMOVIĆ // ISTORIČAR
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Juni 1992

Enver Imamović
Istoričar
SPAŠAVANJE ‘HAGADE’

‘Zgrada muzeja i oko muzeja, to je bio rat. Dok smo mi operirali tako, dok smo tražili Hagadu, kroz zgradu Zemaljskog muzeja, kroz vrt, oko, iza, borbe su bile. Koja vojska, mi to nikada nismo zapamtili. Samo znamo da je jedna branila grad, druga je napadala. Znamo ko su to. I nismo znali gdje je Hagada. Jer je ona inače, u mirnodopsko doba, ona se uvijek sklanjala na najtajnije mjesto, jer, da napomenem, riječ je o spomeniku kulture koji je procijenjen zvanično, naime čija je vrijednost procijenjena na milijardu dvjesto pedeset miliona dolara. I zato se ona u mirnodopskim vremenima uvijek skrivala, stalno se mijenjala pozicija i ključevi i tako dalje. I nismo je mogli naći. Tražili smo, tražili smo je na koncu u podrumu, našli smo je iza jednih provaljenih vrata. U to vrijeme susjedna prostorija, podrumska… bila je voda skoro već do koljena. Šta se desilo? Geleri brojni i eksplozije su probušile, probile su one velike cijevi, podrumske, od grijanja, i voda je tekla. I u jednoj prostoriji je bila već do koljena. U toj prostoriji, gdje smo našli Hagadu i u jednom mračnom prostoru tamo, do nje još nije bila doprla. I u akcijama, neke vojske koje su dolazile, prolazile, one su probile vrata i jedna od tih vrata su poklopila tu malu kasicu u kojoj se nalazila Hagada i ona je sačuvana. Jer da su ovi našli, da su vidjeli da je kasa, normalno pomislili bi da je unutra neko zlato, ili nešto. Oni bi je probili, a kako je ne bi mogli otvoriti, oni bi je eksplozivom i uništili bi kasu i u njoj Hagadu. Međutim, tu kasu nije bilo moguće otvoriti. Ovi službenici MUP-a su poveli jednog bravara, jer sam ja rekao, otprilike, trebaće bravar. Vjerujte, on se negdje od 10 sati ujutro do poslijepodne do tri, pola četiri mučio da otvori i nije uspio otvoriti. A riječ je o kasi otprilike, ovako negdje oko 80 centimetara, jer je riječ o austrougarskoj kasi koju nije mogao ničim otvoriti, apsolutno. I na koncu ja sam dao prijedlog, dajte, mi ćemo mehanički otvoriti. Donijeli smo krampe, one što se izbija i na koncu smo je jedva otvorili. Sad smo strepili da li će unutra biti Hagada. Kad smo nju otvorili, unutra je bila druga kasa. Jer je riječ o austrougarskoj kasi, čelik, neprobojno, i na koncu smo našli kutijicu u kojoj je zaključana. Onda smo nju iznijeli gore na prvi kat, potrbušili smo se, jer je pucalo kroz prozore. I nju smo otvorili i unutra je najzad bila Hagada.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

JUNI 1992


• Zgrada Doma slijepih postala gnijezdo naoružanih srpskih paravojnih trupa.
• Iseljena najveća kasarna JNA “Maršal Tito”, u centru grada.
• Pukle telefonske veze Sarajevo - Svijet.


• Građani, zatvoreni u haustore i podrume usljed neprestanog granatiranja, priređuju haustorske priredbe.
• U gradu vlada teška nestašica hrane. Mjesna zajednica Buljakov potok napravila mini-farme za preživljavanje.


• Prilikom agresorskog napada na Aerodromsko naselje, građani otvorili radio-aparate do daske, uz pjesmu: “Ne daj se, Bosno!”


• UN vodi pregovore oko preuzimanja aerodroma, koji je pod kontrolom JNA i srpskih terorista.
• Sarajevski psihijatri daju savjete građanima za mentalni opstanak: uspostavljajte što više kontakata, ne ostajte u izolaciji, pokažite solidarnost, dijelite sve sa drugima, treba raditi što više - izmišljati poslove, nemojte sjediti skrštenih ruku…
• Nestalo metadona, lijeka za narkomane.
• Elektro-energetski sistem BiH je isparcelisan
• Predsjedništvo BiH proglašava ratno stanje i opštu mobilizaciju.
• Louis Mackenzie, komandant UNPROFOR-a, uspostavlja dvodnevno primirje kao uslov za otvaranje aerodroma.
• Izgorjela zgrada dnevnog lista "Oslobođenje", pod teškim artiljerijskim napadom.
• Avioni JNA gađaju TV predajnik u Moštrima kod Visokog, u blizini Sarajeva.
• Srpske paravojne trupe protjeruju građane muslimanske i hrvatske nacionalnosti iz sarajevskog naselja Ilidža.


• Predsjednik Predsjedništva BiH izjavio da će ići na konferenciju u Strazbur 25. aprila, ako se otvori aerodrom i ako mu UNPROFOR obezbijedi put do aerodroma.
• Prije konferencije u Strazburu, specijalne jedinice MUP-a izjasnile se protiv kantonalne i podijeljene Bosne.
• Javno tužilaštvo BiH u Sarajevu izdalo zabranu rada SDS-a. Postupak je pokrenuo Centar za antiratne aktivnosti, a Tužilaštvo presudilo.
• Na SDS barikadi, pri izlasku iz grada zaustavljeni bh olimpijci na putu za Olimpijske igre u Barseloni.
• "Grasovi" vozači tramvajima voze Sarajlije, a peta kolona se raspituje o vremenu polaska tramvaja da bi dojavili SDS teroristima, da bi ih ovi onda gađali sa brda.
• Kinkel, njemački ministar spoljnih poslova, osjeća nemoćni bijes, te je duboko deprimiran pred nesposobnošću međunarodne zajednice da pomogne Bosni i Sarajevu.
• Strazbur, 25. juni 1992. U Strazburu počeo samit o BiH. Predsjedavajući na ovom samitu je lord Carrington. Učesnici: Haris Silajdžić, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.
• Čekanje na prekid vatre da bi se otvorio aerodrom. Louis Mackenzie: bh vlada drži vojničke efektive u gradu, a Srbi kažu da neće gađati civilne ciljeve, što znači mogu gađati vojne.
• Sarajlije, inače strastveni pušači, puše razne vrste cigareta u gradu pod opsadom: najzdravija je KOKTEL cigareta.
• MUP izdao uputstvo za bezbjedno kretanje u gradu pod granatama i snajperima.
• U sarajevskom naselju Alipašino polje, B faza, održano takmičenje u šahu.


• Krah mirovne konferencije u Strazburu.
• Po gradu lutaju napušteni kućni ljubimci, jer su vlasnici napustili grad.
• U sarajevskoj “Velepekari” nije proizveden hljeb, osnovna hrana Sarajlija, jer nema kvasca.
• Stonoteniseri iz Sarajeva idu u Crikvenicu na pripreme za Evropsko prvenstvo.
• Francuski predsjednik François Mitterand, potpuno nenajavljeno sletio na zatvoreni Sarajevski aerodrom. Otišao u obilazak grada pod opsadom. Posjetio Državnu bolnicu /Vojnu bolnicu/ i tom posjetom razriješio krizu dostave humanitarne pomoći, kao što je zaustavio akciju eventualnih zračnih udara na položaje bosanskih Srba.
• Odlukom Predsjedništva uvedena radna obaveza.
• Zavijorila se plava UN zastava nad pistom Sarajevskog aerodroma, tri minuta prije početka sjednice Savjeta bezbjednosti UN, netom prije isteka ultimatuma datog bosanskim Srbima. Stigli su prvi avioni sa humanitarnom pomoći za građane Sarajeva.
• Sve veze sa svijetom su u prekidu.
• Njujork, 30. juni 1992. Savjet bezbjednosti usvojio Rezoluciju 761, kojom ovlašćuje sekretara UNPROFOR-a da ostvari sigurnost i funkcioniranje sarajevskog aerodroma. Članom 2 te Rezolucije Savjet bezbjednosti poziva sve strane da se održi apsolutni i bezuslovni prekid vatre.

ISTORIJA

Ako se igrate s linijama na mapi Evrope, Sarajevo ćete naći tamo gdje linije prelaze Balkan. Prvo povučete liniju od Pariza, pa kroz Veneciju i onda do Istanbula, najbliže tačke Istoka za koju je Evropa vijekovima znala. Druga linija počinje u sjevernoj Evropi, ide između Berlina i Varšave, preko Mediterana, i zatim u Afriku. Te linije se sastaju iznad Bosne i Hercegovine. Ustvari prelaze preko Sarajeva. Ovdje su ratovi počinjali i trajali, dok su ljudi voljeli i čeznuli za ljubavlju. Ovdje su trgovci prodavali robu iz cijelog svijeta, a život je bio i blizak i dalek običajima i Istoka i Zapada. Bio je zapadnjački za Istok, a orijentalni za Zapad. Bio je to život Sarajeva.

Evo šta je napisao pjesnik Muhamed Nerkesi (1592-1634), boraveći daleko od voljenog grada: “Ništa nije ni blizu mom gradu. To je biser na zemlji, saraj izvora i bašti jedinstven u svijetu … Visoke planine oko njega, stare i plemenite, snježni vrhovi pokriveni izmaglicom ljube nebo … Nemoguće je, nema sumnje, nabrojati sve ljepote ovog mjesta …”

ZEMALJSKI MUZEJ

Zemaljski muzej, smješten preko puta hotela Holiday Inn, bio je na prvoj liniji, a rijeka Miljacka ga dijeli od okupiranog dijela Grbavice. Njegovi prozori su još pokriveni UNHCR plastičnim folijama, koje su zamijenile polomljena stakla. Folija je poklon UNHCR-a muzeju, koji je znan kao najstarija kulturna i naučna institucija u Bosni i Hercegovini. Otvoren 1888. godine, muzej je rađen u monumentalnom stilu neo-renesanse, s botaničkim vrtom, kao i srednjovjekovnim grobovima-stećcima. Muzej ima arheološko, etnografsko i odjeljenje prirodnih nauka. Bilo je nemoguće zaštititi brojne postavke, ali uprkos granatama, nisu bile direktno pogođene. Najpoznatiji eksponati, kao sarajevska Haggadah, bili su sklonjeni na sigurnija mjesta. Dio muzeja je izgorio, a zgrada je bila pogođena s više od 420 granata, po muzejskim podacima. Ispred muzeja je stajao UN transporter koji je trebao štititi putnike u tramvajima. Na toj tački su mnogi bili ranjeni ili ubijeni. Na tom mjestu je pala posljednja žrtva u gradu, poslije potpisa u Dejtonu, kada je tramvaj pogođen granatom.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA