ULOGA NENADA KECMANOVIĆA U PREDSJEDNIŠTVU BiH // 06. 1992.
STJEPAN KLJUJIĆ // ČLAN PREDSJEDNIŠTVA BIH
GOVORNA ISTORIJA - INTERVJU
GOVORNA ISTORIJA - TRANSKRIPT

Juni 1992

Stjepan Kljujić
Član Predsjedništva BiH
ULOGA NENADA KECMANOVIĆA U PREDSJEDNIŠTVU BiH

‘Nenad Kecmanović je iz straha za osobni život ušao u Predsjedništvo. Međutim, moram reći da je odigrao pozitivnu ulogu, nesvjesno. Naime, pred svjetskom javnošću, kad smo popunili Predsjedništvo legalnim srpskim predstavnicima sa liste izbora, Kecmanovićem i profesorom Pejanovićem, mi smo imali legitimitet i tada smo donijeli jedan dokument koji se zove Platforma Predsjedništva Bosne i Hercegovine. To je dokument avnojevskog profila, sigurno dokument koji i danas može da odredi ispravnu budućnost Bosne i Hercegovine i moram vam reći da je Kecmanović aktivno sudjelovao u tome. Međutim, on je bio čovjek koji je jedva čekao da izađe. I smatrao je da kao član Predsjedništva može izaći. Naravno, bilo je i onih ljudi koji su jedva čekali da on ode. Na sjednicama je iskazivao jednu karakterističnu nezainteresiranost jer on i nije čovjek žrtve, nije čovjek politike, on je bonvivan koji je naučio živjeti i mogu vam reći, ovako privatno, mnogo je pio. Pošto ja nisam pio, a imao sam alkohola, onda bi me, odlazeći iz Predsjedništva, molio da mu posudim bocu viskija. Ja sam rekao: “Gospodine Kecmanoviću, vi nemate odakle vratiti, ja vam ne mogu posuditi”, ali sam mu poklanjao. Dakle, on je jedva čekao da izađe iz Predsjedništva. Za nas je bio vrlo bitan, jer smo pred međunarodnom javnošću pokazali da poštujemo ustavnost ove zemlje, i donijeli smo Platformu koja je imala, na žalost, jači odjek vani nego unutra. To što su kasnije oni koji su imali vlast u Sarajevu izdali Platformu, to je problem koji predstavlja drugu stranu ove medalje. Uglavnom, Kecmanović je postao član Predsjedništva da bi izašao. Otišao je na Pale i njima je bacio nekoliko lažnih obećanja. Došao je u Beograd, mislio je da će ga Milošević kasnije upotrijebiti u raspletu, međutim, on nema političke perspektive, on je mrtav čovjek, u političkom smislu.’

FOTOGRAFIJE NA TEMU
TEKST NA TEMU

JUNI 1992


• Zgrada Doma slijepih postala gnijezdo naoružanih srpskih paravojnih trupa.
• Iseljena najveća kasarna JNA “Maršal Tito”, u centru grada.
• Pukle telefonske veze Sarajevo - Svijet.


• Građani, zatvoreni u haustore i podrume usljed neprestanog granatiranja, priređuju haustorske priredbe.
• U gradu vlada teška nestašica hrane. Mjesna zajednica Buljakov potok napravila mini-farme za preživljavanje.


• Prilikom agresorskog napada na Aerodromsko naselje, građani otvorili radio-aparate do daske, uz pjesmu: “Ne daj se, Bosno!”


• UN vodi pregovore oko preuzimanja aerodroma, koji je pod kontrolom JNA i srpskih terorista.
• Sarajevski psihijatri daju savjete građanima za mentalni opstanak: uspostavljajte što više kontakata, ne ostajte u izolaciji, pokažite solidarnost, dijelite sve sa drugima, treba raditi što više - izmišljati poslove, nemojte sjediti skrštenih ruku…
• Nestalo metadona, lijeka za narkomane.
• Elektro-energetski sistem BiH je isparcelisan
• Predsjedništvo BiH proglašava ratno stanje i opštu mobilizaciju.
• Louis Mackenzie, komandant UNPROFOR-a, uspostavlja dvodnevno primirje kao uslov za otvaranje aerodroma.
• Izgorjela zgrada dnevnog lista "Oslobođenje", pod teškim artiljerijskim napadom.
• Avioni JNA gađaju TV predajnik u Moštrima kod Visokog, u blizini Sarajeva.
• Srpske paravojne trupe protjeruju građane muslimanske i hrvatske nacionalnosti iz sarajevskog naselja Ilidža.


• Predsjednik Predsjedništva BiH izjavio da će ići na konferenciju u Strazbur 25. aprila, ako se otvori aerodrom i ako mu UNPROFOR obezbijedi put do aerodroma.
• Prije konferencije u Strazburu, specijalne jedinice MUP-a izjasnile se protiv kantonalne i podijeljene Bosne.
• Javno tužilaštvo BiH u Sarajevu izdalo zabranu rada SDS-a. Postupak je pokrenuo Centar za antiratne aktivnosti, a Tužilaštvo presudilo.
• Na SDS barikadi, pri izlasku iz grada zaustavljeni bh olimpijci na putu za Olimpijske igre u Barseloni.
• "Grasovi" vozači tramvajima voze Sarajlije, a peta kolona se raspituje o vremenu polaska tramvaja da bi dojavili SDS teroristima, da bi ih ovi onda gađali sa brda.
• Kinkel, njemački ministar spoljnih poslova, osjeća nemoćni bijes, te je duboko deprimiran pred nesposobnošću međunarodne zajednice da pomogne Bosni i Sarajevu.
• Strazbur, 25. juni 1992. U Strazburu počeo samit o BiH. Predsjedavajući na ovom samitu je lord Carrington. Učesnici: Haris Silajdžić, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.
• Čekanje na prekid vatre da bi se otvorio aerodrom. Louis Mackenzie: bh vlada drži vojničke efektive u gradu, a Srbi kažu da neće gađati civilne ciljeve, što znači mogu gađati vojne.
• Sarajlije, inače strastveni pušači, puše razne vrste cigareta u gradu pod opsadom: najzdravija je KOKTEL cigareta.
• MUP izdao uputstvo za bezbjedno kretanje u gradu pod granatama i snajperima.
• U sarajevskom naselju Alipašino polje, B faza, održano takmičenje u šahu.


• Krah mirovne konferencije u Strazburu.
• Po gradu lutaju napušteni kućni ljubimci, jer su vlasnici napustili grad.
• U sarajevskoj “Velepekari” nije proizveden hljeb, osnovna hrana Sarajlija, jer nema kvasca.
• Stonoteniseri iz Sarajeva idu u Crikvenicu na pripreme za Evropsko prvenstvo.
• Francuski predsjednik François Mitterand, potpuno nenajavljeno sletio na zatvoreni Sarajevski aerodrom. Otišao u obilazak grada pod opsadom. Posjetio Državnu bolnicu /Vojnu bolnicu/ i tom posjetom razriješio krizu dostave humanitarne pomoći, kao što je zaustavio akciju eventualnih zračnih udara na položaje bosanskih Srba.
• Odlukom Predsjedništva uvedena radna obaveza.
• Zavijorila se plava UN zastava nad pistom Sarajevskog aerodroma, tri minuta prije početka sjednice Savjeta bezbjednosti UN, netom prije isteka ultimatuma datog bosanskim Srbima. Stigli su prvi avioni sa humanitarnom pomoći za građane Sarajeva.
• Sve veze sa svijetom su u prekidu.
• Njujork, 30. juni 1992. Savjet bezbjednosti usvojio Rezoluciju 761, kojom ovlašćuje sekretara UNPROFOR-a da ostvari sigurnost i funkcioniranje sarajevskog aerodroma. Članom 2 te Rezolucije Savjet bezbjednosti poziva sve strane da se održi apsolutni i bezuslovni prekid vatre.

ZGRADA PREDSJEDNIŠTVA BIH

Zgrada se nalazi u centru grada. Sagrađena 1885. godine, u neo-renesansnom stilu, po uzoru na firentinske palače iz petnaestog vijeka. Bila je omiljena meta granatiranja. Veliki broj ljudi je ubijen ili ranjen na ulicama u blizini zgrade. Predsjedništvo je ostalo u toj zgradi kroz cijeli rat. Strani političari i delegacije su uvijek bili dobrodošli, jer su njihove posjete značile kratak predah od granatiranja.

VIDEO NA TEMU
ANKETE
ANKETA
MAPA OPSADE SARAJEVA