'Raspad Jugoslavije 1991.-1999.', mapa


Godina proizvodnje
1999.
MJESTO PROIZVODNJE
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Originalni format
štampana mapa (ilustracija) i hronologija (tekst)
Jezik
engleski
Tema
Raspad Jugoslavije 1991.-1999.
Period istraživanja
1980.-1999.
Pokrivenost/doseg
globalni
Opis
Ilustrovana mapa i detaljna hronologija ratnih zbivanja od 1980. do 1999. Prvi projekat ove vrste u stanju da ratove na prostoru bivše Jugoslavije vizuelno i tekstualno objasni i predstavi u okviru jedinstvenog – mape. Štampa na jednom listu A0. Prednja strana: ratovi u Sloveniji (1991.), Hrvatskoj (1991.-1995.), Bosni i Hercegovini (1992.-1996.) i Kosovu (1999). Zadnja strana: detaljna Hronologija događaja od 1980. (smrt predsjednika Tita) do kraja NATO-bombardovanja Srbije 1999.
Napomena
Bosanska verzija originalne Mape nije objavljena kao posebno izdanje – ali je prevedena i adaptirana za potrebe projekta Enciklopedija: opsada Sarajeva 1992.-1996.
PRODUKCIJA
FAMA

FAMA TIM

Autori
Suada Kapić i Miran Norderland
Urednici
Jelena Lovrić, Maja Razović, Vildana Selimbegović
Ilustrator
Jelena Oksenfeld
Saradnici
Marina Banić, Sanja Mizić
Layout
Gianni Fazlagić
Autorska prava
© FAMA International

Metodologija

Sve one koji posmatraju, uočavaju, upućuju i objašnjavaju mogućnost masovnog uticaja čini svojevrsnom elitom. Ali pogrešnim metodama i nečistim porivima masovni uticaj vremenom može izazvati katastrofalne posljedice. FAMA, prva nezavisna multimedijalna kompanija u bivšoj Jugoslaviji, osnovana je s punom sviješću o osjetljivosti područja u koje ulazimo. Na početku raspada Jugoslavije znali smo da će dokumenati svih vrsta i formata ostati da odlučuju o sudbinama onovremenih i svih budućih generacija. Stoga smo, slijedeći lične principe, odlučili da koristimo metodologiju činjenica, govorne istorije, dokumentovanog dokumenta. Zahvaljujući jedinstvenom talentu za uvid u veliku sliku, razvili smo metodu koja u nekoliko faza omogućuje da se 'očigledno učini vidljivim'.

Faza 1
Uvid. Događaje posmatrati otvorenog uma, s pozicije posmatrača a ne učesnika, registrovati postojeće elemente posmatranog fenomena i potom ih uvezati, uočiti rane znake nastajućeg dominantnog trenda koji će pokrenuti novi proces uzroka i posljedica.

Faza 2
Govorna istorija. Istraživanje nastaviti putem govorne istorije: svaki učesnik posmatranog događaja govori o onom dijelu u kom je sam učestvovao, ne dajući komentare u vezi s drugim učesnicima. Postojeći elementi se snimaju u foto/video formatu.

Faza 3
Strukturiranje istraživanja. Utvrđene činjenice i dokumentovane dokumente o određenom događaju, periodu ili fenomenu složiti u adekvatnu strukturu kojom se znanje o tom događaju, periodu ili fenomenu publici prenosi u njima prihvatljivom formatu. Izostaviti svako upućivanje na zaključak. Čitaocu, gledaocu, učeniku, istraživaču... prepušta se da sami izvode zaključke na osnovu datog formata.

Faza 4
Formatiranje istraživanja. Strukturu pretvoriti u popularni format za masovnu upotrebu (mape, albumi, filmovi, enciklopedija).

Faza 5
Kreiranje edukacijskog paketa. Izučavanje perioda 1991.-1999. je naš jedini prilog njegovom tumačenju: formirali smo edukacijski paket čiji pojedini dijelovi služe za različite stepene edukacije.

Raspad Jugoslavije 1991.-1999. – mapa

Priznati istoričar i književnik Noel Malcolm nam je odao posebno priznanje za prikaz ratova 1991.-1999. na samo jednoj stranici jer postići na jednoj ono za šta drugima treba 1.000 stranica predstavlja posebno umijeće sažimanja istorije i njenog prilagođavanja mediju kakav je štampana istorijska mapa. Znajući da je rat imao drugačiji karakter ne samo u svakoj od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, već i u pojedinim gradovima Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova, odlučili smo grafički prikazati vrste rata u svakoj od ovih jedinica. Posebno važno je bilo objasniti da su četiri rata vođena na ovom teritoriju imala jedinstven okvir.

O projektu

1980. godine, nakon smrti Josipa Broza Tita, ujedinitelja nove Jugoslavije, počeo je raspad najtolerantnije komunističke zemlje u Evropi.

Centar jugoslovenske drame se pomjerao, međunarodni i lokalni faktori se mijenjali, igrači nestajali sa scene i pojavljivali se novi... Samo je jedan sve vrijeme opstajao na sceni – Slobodan Milošević. Njegova ratna mašinerija nezaustavljivo je razarala tokom više od deset godina (njegova moć u Srbiji raste od 1987.). Jugoslovensku Narodnu Armiju, za koju su međunarodni i lokalni analitičari predvidjeli da bi mogla uništiti Jugoslaviju ukoliko ne dođe do demokratskih promjena, Slobodan Milošević je iskoristio za projekat stvaranja Velike Srbije, tako da izgleda da JNA interveniše u građanskom ratu, odnosno da Srbija ne može biti optužena da nepozvano interveniše. Slobodan Milošević je jednom rekao: "Granice uvek diktiraju najjači. Mi smatramo da je legitimno pravo Srba da žive u jednoj zemlji. To je početak i kraj. I ako treba da se borimo za to, Bog mi je svedok, mi ćemo se boriti!"

Rat je bio potreban kao mehanizam koji će preseljavati ljude i podijeliti cijelu državu. Etnički čisti regioni nisu bili posljedica, nego cilj rata. Isto važi za koncentracione logore, opsadu Sarajeva, masakre, masovne zločine u Srebrenici, opsadu Vukovara, spaljena sela, razaranje Dubrovnika, uništavanje infrastrukture u gradovima, silovanje žena, razaranje kulturnih i istorijskih spomenika, rušenje vjerskih objekata, kolaps ekonomije, medijski rat, ubijanje i iseljavanje Albanaca na Kosovu…

Slobodan Milošević i njegov režim su na području bivše Jugoslavije uzrokovali i vodili četiri rata: 1991. u Sloveniji; 1991. u Hrvatskoj; 1992. u Bosni i Hercegovini; 1999. – Veliko finale na Kosovu.

Mapa Pad Jugoslavije 1991.-1999. je naš prilog dokumentovanju i arhiviranju događanja u bivšoj Jugoslaviji u tom periodu. Mapa je nastala metodom uspostavljanja lanca uzroka i posljedica. Kad je počela kriza na Kosovu, shvatili smo da je potrebno povezati sve događaje od 1991.-1999. i objasniti da sukob na Kosovu nije izolirani događaj nego posljedica ratova odigranih u periodu 1991.-1995. i okončanih Dejtonskim sporazumom. Posebnu pažnju smo posvetili razumijevanju različitih vrsta ratova vođenih u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i na Kosovu i posebnim vrstama sukoba u različitim gradovima bivše Jugoslavije. Hronologiju pada Jugoslavije počinjemo Titovom smrću (1980.) iako smo bili svjesni da uzroci ovog sukoba sežu duboko u prošlost. Ova hronologija i dosije ratova u različitim gradovima Hrvatske i BiH naš su prilog dokumentaciji, istraživanju i konačnom sastavljanju slike o tome šta se stvarno događalo u bivšoj Jugoslaviji u periodu 1991.-1999.

Svi ovi projekti su kasnije pokazali da je u stvaranju vrijednih priloga tumačenju i učenju o periodu 1991.-1999. u bivšoj Jugoslaviji ovaj metod ključ dokumentovanja događaja. Osim za lokalnu i globalnu edukaciju, ovaj projekat se takođe pokazuje vrijednim prilogom procesima istine i pomirenja, kao i procesu demokratizacije našeg poslijeratnog društva.