Sarajevski vodiČ za preŽivljavanje


Godina proizvodnje
1993.
Mjesto proizvodnje
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Format
Štampani vodič (tekstovi/fotografije)
Jezik
engleski
Tema
Opsada Sarajeva 1992.-1996: Kako u urbanim sredinama preživjeti pod nemogućim uslovima.
Period istraživanja
1992. - 1993.
Pokrivenost/doseg
SAD i globalno
Opis
U svijetu prvi vodič ove vrste – 30 tematskih kategorija preživljavanja uređenih u stilu vodiča Michelin. Praktični savjeti o tome kako pronaći vodu, napraviti pomfrit bez krompira, pretrčati opasne raskrsnice (izbjeći snajpersku vatru) i pripremiti se za mentalno preživljavanje, između ostalog.
Broj strana
95
Napomena
Bosanska verzija originalnog Vodiča nije izdata kao zasebno izdanje – prevedena je i prilagođena za projekat Enciklopedija: opsada Sarajeva 1992.-1996.
Izdavač
FAMA

FAMA TIM

Autorica projekta
Suada Kapić
Tekst
Miroslav Prstojević
Fotografije
Željko Puljić
Dizajn
Nenad Dogan
Urednice
Maja Razović i Aleksandra Wagner
Prevodioci
Aleksandra Wagner u saradnji s Ellen Elias- Bursać
Štampano u
Zagreb, Hrvatska
Autorska prava
© FAMA International

Metodologija

Sve one koji posmatraju, uočavaju, upućuju i objašnjavaju mogućnost masovnog uticaja čini svojevrsnom elitom. Ali pogrešnim metodama i nečistim porivima masovni uticaj vremenom može izazvati katastrofalne posljedice. FAMA, prva nezavisna multimedijalna kompanija u bivšoj Jugoslaviji, osnovana je s punom sviješću o osjetljivosti područja u koje ulazimo. Na početku raspada Jugoslavije znali smo da će dokumenati svih vrsta i formata ostati da odlučuju o sudbinama onovremenih i svih budućih generacija. Stoga smo, slijedeći lične principe, odlučili da koristimo metodologiju činjenica, govorne istorije, dokumentovanog dokumenta. Zahvaljujući jedinstvenom talentu za uvid u veliku sliku, razvili smo metodu koja u nekoliko faza omogućuje da se 'očigledno učini vidljivim'.

Faza 1
Uvid. Događaje posmatrati otvorenog uma, s pozicije posmatrača a ne učesnika, registrovati postojeće elemente posmatranog fenomena i potom ih uvezati, uočiti rane znake nastajućeg dominantnog trenda koji će pokrenuti novi proces uzroka i posljedica.

Faza 2
Govorna istorija. Istraživanje nastaviti putem govorne istorije: svaki učesnik posmatranog događaja govori o onom dijelu u kom je sam učestvovao, ne dajući komentare u vezi s drugim učesnicima. Postojeći elementi se snimaju u foto/video formatu.

Faza 3
Strukturiranje istraživanja. Utvrđene činjenice i dokumentovane dokumente o određenom događaju, periodu ili fenomenu složiti u adekvatnu strukturu kojom se znanje o tom događaju, periodu ili fenomenu publici prenosi u njima prihvatljivom formatu. Izostaviti svako upućivanje na zaključak. Čitaocu, gledaocu, učeniku, istraživaču... prepušta se da sami izvode zaključke na osnovu datog formata.

Faza 4
Formatiranje istraživanja. Strukturu pretvoriti u popularni format za masovnu upotrebu (mape, albumi, filmovi, enciklopedija).

Faza 5
Kreiranje edukacijskog paketa. Izučavanje perioda 1991.-1999. je naš jedini prilog njegovom tumačenju: formirali smo edukacijski paket čiji pojedini dijelovi služe za različite stepene edukacije.

Sarajevski vodič za preživljavanje

Projekat je osobito značajan po tome što je 1992. anticipirao da će se ono što se tada događalo Sarajevu u dogledno vrijeme događati cijelom svijetu (teror, uništavanje urbane sredine usljed ljudskog djelovanja ili djelovanja prirode, traženje alternativnih izvora energije, filozofija preživljavanja). Projekat je i nastao iz potrebe da svijet poduči o fenomenu opsade i preživljavanja, te o nevjerovatnom potencijalu ljudske prirode koja se strahovitom četvorogodišnjem razaranju suprotstavila kreacijom, inteligencijom i radom kao zakonom opstanka. New York je svoj Survival Guide objavio 2005. godine. Kada smo mi 1994. godine u New Yorku predstavili svoj projekat, čitali su ga i citirali sofisticirani krugovi koji su shvatili njegovu univerzalnu važnost. Ali u mass-medijima nije bio prisutan. Međutim, 2005. godine smo Survival Guide vidjeli kao potrebu vremena, usljed katastrofe koja je 11. septembra 2001. pogodila New York. U stvari se radi o prihvatanju stvarnosti otvorenog uma. Jer možemo biti sigurni da će se ljudski um i priroda pobrinuti za rješenja izlaska iz teških kriza ili potpunog razaranja. Sarajevo je dokazalo da je to moguće.

O projektu

Vodič za preživljavanje je bio prvi vodič tog tipa u cijeloj ediciji kasnije izdatih turističkih vodiča za svjetske gradove. Mi smo skupljali savjete, dokumente, priče, radili intervjue da bismo arhivirali mogućnosti opstanka jednog urbanog područja nakon katastrofe izazvane ljudskim razaranjima ili prirodnom katastrofom. Kako preživjeti u gradu u kome je dotadašnja civilizacija nestala, infrastruktura uništena, dotoci energije prekinuti, komunikacija s ostatkom svijeta odsječena?

Kako preživjeti u gradu bez vode, struje, grijanja, hrane, transporta, škola, radnih mjesta, sigurnih prostora za stanovanje? Kako preživjeti katastrofu? – to je tema kojom smo se bavili i koja je danas postala predmet izučavanja institucija koje se njom bave. Opstanak, naš projekat čiji je Vodič samo dio, svojevrsna je 'banka znanja'. Jer znanje o tome da li u devastirana područja (kao u slučaju pošasti tsunamija u Aziji 2004. godine) treba poslati vodu ili pilulu za pročišćavanje vode, štedi sate i dane dragocjene za opstanak onih koji trebaju pomoć. Vodič za preživljavanje i cijeli FAMA projekat nudi odgovore na ta i takva pitanja.

"Kako preživjeti, ali i kako umrijeti u gradu? Ovo je prvi vodič koji je doveo do kraja naše olako vucaranje po svijetu. On će definitivno izmijeniti našu geografsku perspektivu i naš moral putnika. Mi, na kraju vijeka, a možda i same istorije, moramo usvojiti drukčiji unutarnji uvid koji je počeo s Ničeom i danas nastavlja sa Sloterdijkom: projekat Čovječanstvo je pod sumnjom i može se reći neuspješan. Ovaj vodič će vjerovatno produbiti našu tugu, ali bi mogao i prigušiti lažni optimizam dobrotvornih igara. Nema pomoći. Nema spasilačkih ekipa i pojaseva za spasavanje: ambulantna kola su prve mete a oznaka Crvenog krsta na rukavu samoubilački poziv onima koji pucaju. Zato moramo ostati tamo gdje jesmo. Sarajevo ne može biti izneseno – bio bi to zaludan i besmislen trud. Ono što ostaje od njegovog skrivenog smisla raspada se pred očima svijeta; ništa se ne može opisati osim samog opisa. Stoga ne opisujmo grad, čak ni njegovu dostojanstvenu, podmuklu smrt." (uvodnik Vodiča za preživljavanje, objavljenog 1993. godine – Bora Ćosić, Survival Guide, 1993.)

Svi ovi projekti su kasnije pokazali da je ovaj metod ključ dokumentovanja događaja ukoliko želimo da naš napor posluži kao vrijedan prilog tumačenju i učenju o periodu 1991.-1999. u bivšoj Jugoslaviji za lokalnu i globalnu edukaciju. Ovaj projekat se već pokazao i nadalje se pokazuje vrijednim prilogom za proces istine i pomirenja, kao i za proces demokratizacije poslijeratnog društva.